Poslovni informacijski sustavi

Transcription

1 Poslovni informacijski sustavi Dijagramske tehnike specifikacije IS Javor Bogati, univ.spec.oec. Radni materijal za vježbe I Ver

2 Uvod Sustav Sustav je ureñena zajednica pojedinih dijelova, koji se organiziraju i održavaju kroz svoju strukturu organizacije, odnosno koji objedinjuju odreñeni proces. Svaki sustav se sastoji od elemenata, dijelova i podsustava, koji su u meñusobnom odnosu. Svaki sustav je podsustav nekog sustava višeg reda, a to se naziva hijerarhija. Vezu sustava i okoline predstavljaju ulazi koje sustav koristi kako bi okolini isporučio odreñene izlaze. Sustav se realizira razmjenom tvari, energije i informacija. Dinamičnost kada postoji razmjena tvari, energije i informacija meñu elementima sustava i ako je ona značajna za njegovo funkcioniranje Upravljivost - kada postoji mogućnost regulacije sustava od strane upravljača, sa svrhom održavanja funkcije cilja sustava u granicama dozvoljenih odstupanja.

3 Uvod Organizacijski sustav Organizacijski sustav je složeni sustav koji se sastoji od više povezanih podsustava sa zadaćom ispunjenja nekog cilja. Poslovna organizacija je jedan primjer organizacijskog sustava. Odlike starijih organizacijskih struktura : Nekonkurentnost na tržištu Protekcionizam i politički utjecaji Izraženi centralizam Hijerarhijsko oblikovanje Statična struktura Zainteresirani za uspjeh organizacije : Kupci su zainteresirani za kvalitetu proizvoda Zaposlenici su zainteresirani za zadovoljstvo karijerom Vlasnici su zainteresirani za učinke uloženih sredstava (profit) Isporučitelji su zainteresirani za kontinuitet poslovanja Društvo je zainteresirano za savjesno poslovanje Odlike modernih organizacijskih struktura : Procesna organizacija Utjecaj na sustav interni i eksterni korisnici Sustav je potpuno korisnički orijentiran Primjena serije normi ISO 9000 Orijentiranost prema kvaliteti Današnje organizacijske strukture : Brza razmjena znanja i dostupnost informacija Konkurencija i okrenutost dinamičnom tržištu Visoko fleksibilna struktura dr. W.E. Deming Sedamdesetih godina američki menadžeri postali su svjesni japanske opasnosti. Grupa za grupom je išla na hodočašće u Japan, da proniknu u njihove tajne kvalitete. Ovako su se proveli: a) nisu znali što gledati, b) nisu znali što pitati, c) nisu ništa vidjeli.

4 Informacijski sustav Uvod Informacijski sustav je jedan od podsustava organizacijskog sustava. Može se definirati kao sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrañuje i distribuira podatke i informacije koje su potrebne za praćenje rada i upravljanje tim organizacijskim sustavom ili nekim njegovim podsustavom. Informacijski sustav prikazuje podatkovnu sliku realnog sustava. Podatkovna slika realnog sustava u informacijskom sustavu realizira se modelom podataka, modelom procesa i modelom izvršitelja. Model podataka definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu. Cilj izrade modela podataka je dobivanje organizirane baze podataka Model procesa definira procese iz poslovnog sustava te opisuje funkcije po kojima se ti procesi mijenjaju. Procesi na modelu su skupovi poslova koji stvaraju ili koriste informacije za svoje funkcioniranje Model izvršitelja definira sve koji su uključeni u izvršavanje procesa poslovnog sustava, (kadrove, organizacijske jedinice, opremu) koji omogućuju smještanje i dinamiku podataka i procesa sustava.

5 Uvod Poslovni sustav (1) Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prošlosti, sadašnjosti i poslovnih procesa koji ih obrañuju. Ulazi u poslovni sustav mogu biti sirovine, energija, podaci i informacije, a izlazi mogu biti proizvodi, podaci i informacije. Na poslovanje snažno utječe velika i jaka konkurencija (troškovi i kvaliteta). Za zadržavanje konkurentnosti u takvim promjenjivim uvjetima poslovanja, poslovna organizacija se, sve više usmjerava na: - svoj poslovni model, - svoje poslovne procese i - znanje svojih zaposlenika. Ključno je razumijevanje složenih poslovnih procesa u poslovnoj organizaciji kao i njihova interakcija. Isto tako, uspostavljanje kvalitetnog i učinkovitog poslovnog komuniciranja izmeñu zaposlenika, partnera, kupaca i dobavljača predstavlja njenu konkurentsku prednost. Kvalitetno upravljanje procesima može omogućiti životnost potrebnu za uspješno praćenje stalnih promjena. Uspjeh poslovne organizacije ovisi o učinkovitosti upravljanja vlastitim procesima. Važnu ulogu u uspostavi i upravljanju poslovnim procesima imaju zaposlenici sa svojim znanjem o poslovanju organizacije. Cilj poslovne organizacije je iznalaženje načina kako što bolje upravljati svojim poslovanjem, odnosno sustavom integriranih procesa. Samo kvalitetno uspostavljeni procesi omogućuju poslovnoj organizaciji postizanje kompetitivne prednosti. dobro ustrojeni poslovni procesi ubrzavaju rad organizacije, povećavaju unutarnji red, smanjuju troškove, podržavaju povećanje kvalitete proizvoda i ukupno organizacijsko znanje

6 Uvod Poslovni sustav (2) Poslovni ciljevi predstavljaju konkretizaciju utvrñene misije i vizije poduzeća. Njima obrazlažu načini, izvori, vrijeme i kontrole ostvarivanja misije poduzeća Poslovni procesi su organizacija resursa, djelatnika i radnih zadataka u svrhu ostvarivanja poslovnog cilja. Računalna podrška uporabom IT preko korisničkih sučelja iza kojih stoje aplikacije koje su izgrañene sukladno poslovnim pravilima upravlja se poslovnim ciljevima i poslovnim procesima organizacije Upravljanje podacima ima za cilj stvaranje zapisa i upravljanje zapisima o poslovima, osobama, stvarima, poslovnim dogañajima. Organizacija ima svoju misiju, strategiju i ciljeve....,.koji se ostvaruju putem poslovnih procesa. gdje se uporabom IT omogućava učesnicima da putem korisničkih sučelja mogu koristiti aplikacijsku logiku. Ona sadrži poslovna pravila......za pohranu i uporabu podataka pohranjenih u podatkovnom sloju %20DOWNLOAD/Arhitektura%20poslov anja%20v2%20prn.pdf

7 Poslovni informacijski sustav Uvod Poslovni informacijski sustav (engl. Enterprise Information System, EIS) je informacijski sustav koji podržava poslovni sustav. Informacijski poslužuje poslovne procese i operacije, poslovno odlučivanje te razvijanje i implementaciju kompetitivnih strategija poslovanja.

8 Uvod Procesi (1) Proces je skup meñusobno povezanih ili ovisnih radnji koje pretvaraju ulaze u izlaze. Za izvršenje procesa potrebni su odreñeni resursi i odreñeno vrijeme. Norme iz skupine ISO 9000 (princip 4.) ''Željeni rezultati se učinkovitije ostvaruju kada se odgovarajućim resursima i aktivnostima upravlja kao procesima. Ostvarenje ovoga principa : definiranje procesa koji će ostvariti željene rezultate identificiranje i mjerenje ulaza i izlaza procesa identificiranje veza procesa sa funkcijama u organizaciji ocjenjivanje mogućeg rizika, posljedica i utjecaja procesa na kupce i ostale interesne grupe uspostavljanje jasne odgovornosti i ovlasti za upravljanje procesom identificiranje interesnih grupa za odreñeni proces tok projektiranja procesa, odreñivanje njegovih koraka, aktivnosti, tokova, parametra upravljanja, potrebite obuke, metode, informacije, materijali i drugi resursi, koji će omogućiti ostvarenje željenih rezultata

9 Uvod Procesi (2) Potproces ima istu definiciju i strukturu kao i proces. Iz toga slijedi: svaki proces može postati potproces, ako je uključen u proces višeg reda i svaki potproces može uključivati druge potprocese. broj razina potprocesa u potprocesu nije ograničen. Smisao korištenja potprocesa je grupiranje logički povezanog skupa aktivnosti i odluka, da bi se one mogle: 1. Sažeti ili pokazati prema potrebi te na taj način lakše prikazati složeni poslovni proces ili 2. Više puta pozivati iz nekih drugih procesa višeg reda. Aktivnost je općeniti naziv za svaki rad (korak) u procesu.

10 Uvod Poslovni procesi (1) Ne postoje široko prihvaćene definicije vrsta i podvrsta procesa. Poslovni proces postoji prije svega u poslovnoj praksi, što znači da se definicije utvrñuju konsenzusom, a ne znanstvenim metodama. (Schurter T, 2006.) Poslovni proces je zatvoreni skup aktivnosti koje se poduzimaju kao odgovor na neki dogañaj da bi se generirao izlazni rezultat (Harmon, 2007) Poslovni proces obuhvaća sve što je potrebno kako bi se osiguralo da onaj tko je za taj proces zainteresiran dobije ono što očekuje (Jeston&Neils, 2008), Poslovni proces je interakcija izmeñu ljudi, opreme, metoda i kontrola, a sve sa svrhom postizanja odreñenog cilja. (Markić, B.; Tomić, D ) Poslovni proces je niz logički povezanih aktivnosti koje koriste resurse tvrtke čiji je cilj zadovoljenje potrebe klijenata za proizvodima ili uslugama odgovarajuće kvalitete u odreñenom vremenskom roku uz ostvarenje vrijednosti. (Topić, G )

11 Uvod Poslovni procesi (2) Poslovni proces je povezani skup aktivnosti i odluka, koji se izvodi na vanjski poticaj radi ostvarenja nekog mjerljivog cilja organizacije, troši vrijeme i pretvara ulazne resurse u specifične proizvode ili usluge od značaja za kupca ili korisnika. (generička definicija - Brumec J, 2011.)... specifični proizvod ili usluga...: Mora biti pojedinačno prepoznatljiv (ne može ga dati nijedan drugi proces) i mjerljiv, npr. Odobriti kredit. Nisu procesi npr. Projektiranje i razvoj ili Help Desk.... od značaja za kupca ili korisnika...: Kupac može biti vanjski ili unutarnji, organizacija ili osoba koji će koristiti izlazne rezultate procesa. Nije proces npr. Urudžbirati zahtjev, jer kupca ne zanima naš postupak sa zahtjevom, već hoće li i kada dobiti kredit. Proces je odreñen rezultatom a ne radnjom.... koji se izvodi na vanjski poticaj...: Organizacija ne zauzima niti troši resurse ako nema kupca ili korisnika. Vanjski poticaj može biti i predviñena narudžba (ili nalog), a ne samo već ispostavljena.... povezan skup aktivnosti i odluka...: Smišljeno povezani postupci (a ne konglomerat) koji omogućavaju postizanje ciljeva i zadovoljavaju neku potrebu kupca. Ovo svojstvo koristi se kod modeliranja poslovnog procesa KORIS - Modeliranje poslovnih procesa - Prvi dio: Uvod u modeliranje (Brumec J, 2011.)

12 Uvod Poslovni procesi (3) Poslovni proces predstavlja posao, podijeljen u više potprocesa ili aktivnosti, koji su neophodni da bi se obavila poslovna transakcija. Za izvršenje aktivnosti u okviru poslovnog procesa, može biti neophodna akcija od strane aplikacije ili osobe. Poslovni procesi su po svojoj prirodi dugotrajni, te uključuju više strana i/ili aplikacija unutar ili izvan organizacije. Poslovni proces može biti vrlo složen po svojoj strukturi. Može imati više učesnika, kao što su osobe, organizacije i sustavi, koji izvršavaju više zadataka Kako bi procesi ostvarili postavljeni zadatak, učesnici moraju koordinirano izvršavati definirane zadatke, najčešće grupirane u potprocese koji se mogu izvršavati paralelno ili sekvencijalno. Neki procesi zahtevaju ponovno izvršavanje potprocesa Većina procesa sadrži točke odluke, koje dovode do grananja toka u ovisnosti od postavljenih, zadovoljenih ili ne zadovoljenih uvjeta U okviru nekih procesa, učesnici moraju proslijediti odreñene informacije. Prijenos informacija može imati ulogu okidača, odnosno otpočinjanja novog zadatka Neki procesi su ad-hoc procesi, što znači da njihovi potprocesi nemaju definirane okidače Učesnici ne moraju završiti sve definirane zadatke prije nego što oni, ili neki drugi učesnik, započnu izvršavanje drugog ovisnog potprocesa

13 Poslovni procesi - funkcionalnosti Poslovni procesi prema funkcionalnosti se dijele na tri tipa: osnovne, potporne i upravljačke procese. Uvod Osnovni procesi su procesi koji daju vrijednost proizvodu ili usluzi koje tvrtka stvara za svoje klijente. Da bi osnovni procesi funkcionirali potrebni su procesi potpore. Proizvodnje, prodaja, nabava od dobavljača Procesi potpore ne rezultiraju vrijednošću, ali su neophodni za funkcioniranje temeljnih procesa, odnosno poslovnih procesa.procesi potpore najviše razine su upravljački procesi koji planiraju, organiziraju, komuniciraju, nadgledaju i kontroliraju aktivnosti organizacije. Računovodstvo, IT, pravna potpora, Upravljački procesi važni su za odvijanje glavnih procesa kao i procesa potpore. Upravljanje ljudskim resursima, planiranje, interna kontrola

14 Poslovni procesi - prikaz RESURSI Uvod Ljudi Novac Materijali Informacije Pokretač Poslovni proces Izlaz Cilj Aktivnost 1 Aktivnost 2 Aktivnost 3 Procesno orijentirana organizacija tok poslovnog procesa Osnovni poslovni procesi Grafički prikaz poslovnih procesa u odnosu na funkcije poslovne organizacije

15 Poslovni procesi - upravljanje Upravljanje poslovnim procesima je organizacijski koncept, dok informacijska tehnologija pomaže u upravljanju i praćenju poslovnih procesa. Uvod Upravljanje poslovnim procesima je menadžerska disciplina koja uključuje metodologiju i procesno orijentirani pristup, kao i čitav niz aktivnosti koje su važne u različitim fazama životnog ciklusa poslovnog procesa. Uz to uključuje i zaposlenike vlasnike procesa, izvršitelje, analitičare, IT dizajnere i poslovne korisnike s različitim vještinama, kao i softverske aplikacije. Osnovni cilj upravljanja poslovnim procesima nije automatizacija procesa, već njihova optimizacija, što podrazumijeva usmjerenje na procese i učinkovito upravljanje njima. Poslovni procesi su ključni čimbenik u integraciji moderne organizacije, dok je IT pomoćni alat koji olakšava upravljanje i praćenje procesa. Faze životnog ciklusa upravljanja poslovnim procesima: - strateško promišljanje, - dizajniranje poslovnih procesa, - implementacija, - nadgledanje i - kontrola i mjerenje izvršenja procesa.

16 Uvod Poslovni procesi - primjer U srpnju godine napravljen je prvi prijedlog popisa zajedničkih osnovnih procesa u školama u čijoj su izradi sudjelovali predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva financija - Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole. Predloženi su sljedeći zajednički osnovni procesi: 1. Odgojno obrazovni proces, 2. Proces upravljanja školom, 3. Proces upravljanja ljudskim potencijalima, 4. Proces upravljanja financijskim sredstvima, 5. Proces nabave, 6. Proces uredskog poslovanja, 7. Normativno pravni poslovi, 8. Proces upravljanja imovinom. A. Znanstveno-nastavna funkcija B. Služba zajedničkih poslova C. Knjižnica A B C

17 Uvod Procesna organizacija (1) Procesna organizacija stavlja fokus na poslovne procese kao osnovu organizacijskog djelovanja. To dovodi do smanjenja važnosti organizacijskih odjela, a usmjerava pozornost prema krajnjem korisniku (tržištu kupcu). Procesi se odvijaju horizontalno u odnosu na organizacijsku shemu. U njima može sudjelovati više odjela sa jasno definiranim ulogama. Komunikacija meñu odjelima je bolja kao i razumijevanje zahtjeva.. Prioritetno se upravlja procesima a ne organizacijskim odjelima. Odreñivanjem vlasnika procesa smanjuje se rascjepkanost odgovornosti, što je uobičajeno u hijerarhijskoj organizaciji. Procesna orjentacija omogućava postizanje nižih troškova i smanjenje vremenskog ciklusa poslovanja. Učinci procesa su lakše mjerljivi i njihovim praćenjem je olakšano uvoñenje poboljšanja. REALNI SUSTAV tvornica, pogon, sektor, služba, odjel,... APSTRAKTNI SUSTAV proces, funkcija, model POSLOVANJE skup procesa i funkcija u nekoj smislenoj vezi i redoslijedu (tehnologija, hijerarhija), i ljudi koji obavljaju procese i funkcije uz uporabu resursa

18 Uvod Procesna organizacija (2) Računovodstvena evidencija Evidencija narudžbi Pregled skladišta Slanje računa Knjiženje potraživanja Naplata Tržišna komunikacija Istraživanje tržišta Nabava Primanje narudžbi Prodaja Briga o kupcu Proizvodnja i logistika Otvaranje radnog naloga Proizvodnja Kontrola kvalitete Skladištenje Otprema Klasičan prikaz postojećeg poslovnog procesa u nekoj organizacijskoj jedinici Divizija i 49,Slajd 48 i 49

19 Uvod Kupci Divizija Druga organizacijska jedinica Dobavljači Outsorcing Prikaz redizajniranog poslovnog procesa nakon intervencije 50

20 Primjer PMB (procesni model banke) PODRŠKA Uvod Nabava Računovodstvo IT Pravni i opći poslovi Banke Vlasnici Pravne osobe Fizičke osobe Upravljački procesi: Planiranje Organizacija i razvoj Upravljanje rizikom Marketing i istraživanje tržišta Upravljanje ljudskim resursima Upravljanje kapitalom Osnovni procesi: Upravljanje novčanim sredstvima Štednja i depoziti Plasmani i jamstva Platni sustavi Banke Vlasnici Pravne osobe Fizičke osobe Praćenje, mjerenje i unapreñivanje procesa Interna revizija i auditi Mjerenje zadovoljstva klijenata Izvor:

21 Primjer PMB Upravljački procesi Planiranje Proces planiranja obuhvaća donošenje odluke o ciljevima, politikama i strategijama. U ovisnosti od dužine vremenskog perioda, planiranje može biti dugoročno, srednjoročno i kratkoročno; po stupnju fleksibilnosti promjene okruženja razlikujemo strategijsko, taktičko i operativno planiranje. Planiranje, odnosno pravilno uočavanje i predviñanje promjena u okruženju, potrebno je zbog izbjegavanja kriznih situacija. Plan poslovanja za poslovnu godinu donosi se kao jedinstveni plan na nivou banke, a sastoji se iz pojedinačnih planova za organizacijske dijelove i/ili procese. Organizacija i razvoj U procesu razvoja polazi se od ocjene tržišnih potreba, promjene zakonske regulative, sagledavanja internih potreba, prikupljanja ideja za razvoj i razmatranja mogućnosti banke da je ostvari. Ovim procesom se definira postupak i odgovornosti pri uspostavljanju i realizaciji projekata razvoja novih ili modificiranja postojećih proizvoda ili tehnologije. U ovom kontekstu se pod proizvodom podrazumijeva ono što banka nudi klijentima (kredit, kartica...), dok se tehnologija tiče načina na koji se proizvod nudi (E- Banking). Upravljanje rizikom Upravljanje rizikom banke podrazumijeva sve aktivnosti i mjere koje su usmjerene da se identificiraju i spriječe moguće opasnosti od nastanka gubitka ili propuštanja dobitka, sve u cilju povećanja sigurnosti poslovanja Banke. Opća podjela rizika obuhvaća: financijske rizike, operativne rizike, rizike poslovanja i rizike dogañaja. Na osnovu ove opće podjele rizika, vrši se dalje razvrstavanje pojedinih kategorija rizika i njihovo ocjenjivanje. Marketing Ovaj proces ima zadatak da stalno prati, obrañuje i analizira podatke sa tržišta, kao što su: promjene u zahtjevima klijenata, zakonski zahtjevi i dr., a u cilju prilagoñavanja ili mijenjanja ciljeva poslovanja i kvalitete. Pored istraživanja tržišta meñu tipične aktivnosti ovog procesa spadaju i: promocija proizvoda, upravljanje segmentima i proizvodima, upravljanje kanalima distribucije i drugo. Proces marketinga, u suradnji sa upravom banke, treba osigurati uvjete, postupke i praksu da se potrebe i očekivanja klijenata utvrde, ispravno razumiju, pretvore u zahtjeve i ispune. Upravljanje ljudskim resursima U cilju realizacije ciljeva poslovanja banka treba osigurati stalno usavršavanje i poticanje zaposlenih za usavršavanjem. Primanje, rasporeñivanje, obučavanje te mjerenje učinkovitosti zaposlenika. Upravljanje kapitalom Upravljanje kapitalom podrazumijeva kontinuirani proces utvrñivanja i održavanja optimalne strukture (kvalitete i kvantitete) kapitala kao i jasno definiranje potreba banke za kapitalom. Izvor: Uvod

22 Uvod Primjer PMB Osnovni procesi Upravljanje novčanim sredstvima Proces se odnosi na upravljanje novčanim sredstvima i upravljanje aktivom i pasivom banke. Upravljanje novčanim sredstvima predstavlja upravljanje rasporedom, odnosno disponiranjem svih novčanih sredstava (u domaćoj i stranoj valuti) u skladu sa potrebama unutrašnjeg i ino-platnog prometa, potrebama za gotovinom u blagajnama i trezorima banke, kao i potrebama za adekvatnim plasiranjem sredstava. Upravljanje aktivom i pasivom banke predstavlja proces prilagoñavanja izvora sredstava potrebama potražnje za kreditima, održavanja likvidnosti i zahtjevima sigurnosti poslovanja uz minimiziranje rizika za banku. Štednja i depoziti Proces se odnosi na depozitne poslove (kratkoročne i dugoročne) sa pravnim i fizičkim osobama. Cilj procesa je prikupljanje novih klijenata, povećanje izvora-depozita, kao i razvoj novih proizvoda iz oblasti poslova sa grañanstvom i privredom te razvoj poslovne mreže. Plasmani i jamstva Cilj ovog procesa je da se efikasnom i sveobuhvatnom primjenom procedura banke osigura minimiziranje kreditnog rizika i ostvari zadovoljavajući nivo profitabilnosti i likvidnosti. Ovim procesom se osigurava višestruko praćenje kreditne funkcije banke: po klijentima (privreda i grañanstvo), sa ročnog aspekta (kratkoročnog i dugoročnog) i sa valutnog aspekta (u domaćoj i stranoj valuti) pri čemu se svaki kredit prati počevši od odobravanja do konačne naplate uključujući i upravljanje spornim kreditima. Banka ovu svoju funkciju obavlja primjenom politike kreditiranja koja se odnosi na sve rizične elemente kreditiranja, a to su: kratkoročni i dugoročni krediti privredi i grañanstvu, jamstva, akreditivi, mjenice, prekoračenja (dozvoljena i nedozvoljena) na računima dužnika i dr. Platni sustavi Uloga procesa platni sustavi je osiguranje pouzdanog, efikasnog i pravovremenog protoka novca. Proces Platni sustavi se sastoji od slijedećih potprocesa: platni promet ino, platni promet domaći i platne kartice Ino platni promet u Banci prihvaća dnevne naloge za plaćanje od klijenata i procesira ih kroz sustav meñunarodnog platnog prometa (SWIFT), čime se nalozi efektivno i izvršavaju. Pored toga, vrše se poslovi knjigovodstvenog obuhvata i evidencije poslovnih promjena na računima ino banaka. Domaći platni promet podrazumijeva prihvaćanje naloga za plaćanje od klijenata i njihovo procesiranje kroz sustav žiro kliringa ili RTGS sistem. Ovo podrazumijeva i njihovo knjigovodstveno evidentiranje i voñenje poslovnih promjena na računima klijenata. Prihvaćanje dnevnih naloga omogućeno je kako na šalterima banke tako i putem E- bankinga. Izvor:

23 Modeliranje Uvod Model je apstrakcija, odnosno pojednostavljena reprezentacija promatranog stvarnog svijeta koji služi za njegovo razumijevanje te mijenjanje ili upravljanje. On treba omogućiti opis kompleksnih pojavnosti, njihovo bolje razumijevanje, komunikaciju onih koji rješavaju problem kao i samo rješavanje problema. Model treba biti čim jednostavniji, no dovoljan za svrhu za koju je napravljen. Modeli služe da bolje razumijemo sustave ili je to način da dokumentiramo poslovne zahtjeve ili da postavimo tehnički dizajn. Modeliranje poslovnih procesa koristi se za analizu, razvoj i projektiranje informacijskih sustava. tijekom kojih se stvara više razina modela: Model konceptualne razine opisuje poslovno područje i zahtjeve korisnika budućeg poslovnog informacijskog sustava. Najčešće se njime prikazuje organizacijski sustav poslovne organizacije Logički model IS opisuje model procesa, podataka i resursa IS-a koji se razvija. Fizički model opisuje kako će se logički model ostvariti. Model podataka je opis konceptualnog, logičkog i fizičkog modela podataka. Krajnji rezultat je shema baze podataka.

24 Modeliranje - metode Uvod Najpoznatije klasične strukturne tehnike/metode modeliranja su : HIPO (Hierarchical Input Process Output), SA/SD (Structured Analysis / Structured Design), SSA (Structured System Analysis), SADT (Structured Analysis and Design Techigues), IDEF (Integration DEFInition) BSP (Business System Planning) i dr. Na postavkama klasičnih tehnika, razvijene su i metode: MSA (Modern Structured Analysis), tehnika razvoja pokretana modelom MDD (Model Drive Development), razvoj povezanih aplikacija JAD (Joint Application Development) prototipa, objektivno orijentirana analiza OOA (Object Oriented Analysis), reinženjering poslovnih procesa BPR Business Process Reingineering BPM - Business Process Modeling BPMN - Business Process Model and Notation FAST i druge

25 Uvod Metode modeliranja (1) Pregled različitih pristupa i metoda modeliranja poslovnih procesa, (Bosilj-Vukšic i dr., 2008).

26 Uvod Metode modeliranja (2) Izvor:

27 IDEF0

28 SADT Tehnika strukturne analize i dizajna - Structured Analysis and Design Technique (SADT) je tehnika inženjeringa sustava i metodologija programskog inženjeringa, a služi za opisivanje sustava kao hijerarhije funkcija, primjenom top-down dekompozicije. SADT su razvili i testirali Douglas T. Ross i Softech, Inc. (od do 1973.). Metodologija se značajnije koristila od od strane američkog ratnog zrakoplovstva u Integrated Computer Aided Manufacturing programu. SADT koristi dvije vrste dijagrama: Modeli aktivnosti i modeli podataka. SADT je razvio odreñeni funkcionalni pogled koji opisuje funkcije i njihove odnose u poslovnoj organizaciji. Ove funkcije izvršavaju ciljeve organizacije, a meñu ostalim mogu predstavljati prodaju, naručivanje, planiranje, dizajn proizvoda, proizvodnju, upravljanja ljudskim resursima i ostalo. SADT može opisati jednostavne funkcijske odnose te tok i kontrolu protoka podatka kao i odnos izmeñu različitih funkcija. Sustav se sastoji od strelicama meñusobno povezanih pravokutnika (funkcija). Strelice predstavljaju ulaze i izlaze iz funkcija sustava, te kontrole i mehanizme koji upravljaju i izvršavaju rad funkcija.

29 IDEF (ICAM DEFinition) IDEF je skup metoda za modeliranje, temeljenih na kombinaciji grafike i teksta kombiniranih na sustavan i organiziran način radi povečenja razumljivosti. IDEF se koristi za modeliranje aktivnosti potrebnih kao podrška analizi sustava, te njegovom dizajnu, poboljšanju i/ili integraciji. Izvorno, IDEF je razvijen kako bi se poboljšala komunikacija izmeñu osoba koje pokušavaju razumjeti sustav. Sada se IDEF koristi i za dokumentiranje, razumijevanje, projektiranje, analizu, planiranje i integraciju. IDEF0 je 70-ih, nastao u U.S. Air Force u okviru Integrated Computer Aided Manufacturing (ICAM) programa na osnovu dobro uhodanog grafičkog jezika Structured Analysis and Design Technique (SADT). Najpoznatije metode iz IDEF skupine: IDEF0: for Function Modeling (namjena:opis) IDEF1: for Information Modeling. (namjena:opis) IDEF1x: for Data Modeling. (namijena:dizajn) IDEF3: for Process Modeling. (namjena:opis) IDEF4: for Object-Oriented Design. (namjena:dizajn) IDEF5: for Ontology Description Capture. (namjena:opis)

30 IDEF0 IDEF0 je tehnika izrade modela aktivnosti, koji omogućava modeliranje zadataka koje izvršava jedna organizacija i koji uključuju ulaze, izlaze i kontrolu svakog zadatka. Zadaci ili aktivnosti, mogu biti prikazani kao zadaci na visokoj razini i mogu se razložiti u podaktivnosti. IDEF0 može se koristiti za: modeliranje raznih automatiziranih ili neautomatiziranih sustava ili subjekata, uključujući bilo koju kombinaciju hardvera, softvera, strojeva, procesa ili osoba. - za nove sustave prvo treba definirati uvjete i navesti poslove, a zatim osmisliti implementaciju koja zadovoljava zahtjeve i može obaviti željene funkcije - za postojeće sustave, IDEF0 se može koristiti za analizu funkcije sustava i snimanje mehanizma (sredstva) putem kojih se sustav realizira. IDEF modeli osiguravaju apstrakciju isključujući detalje koje se odnose na: - trajanje, - rasporeñivanje, - upravljačku logiku i - osiguranje jasnog opisa sustava uporabom ICOM-a.

31 IDEF0 otkriva suvišne procese i procese koji nemaju dodanu vrijednost. dokumentira procese kakvi jesu (AS-IS), odnose meñu njima, i logični prijelom tih funkcija u njihove pod-procese i svojstava za procjenu osnovne i daljnje analize. stvara put za prijelaz iz AS-IS to the TO-BE (kakvi jesu u kakvi trebaju biti). osigurava sredstva za komuniciranje i prezentiranje rezultata. uspostavlja forum i strukturu za prikupljanje podataka i znanja. identificira mogućnosti za poboljšanja. otkriva odnose meñu podacima i nedosljednosti. identificira i kategorizira podatke subjekata koji čine temelj za modeliranje podataka (IDEF1x).

32 IDEF0 IDEF0 kao grafički jezik opisuje metodu funkcionalne dekompozicije putem skupa dijagrama, od kojih svaki predstavlja ograničenu količinu detalja definiranih odgovarajućom sintaksom i semantikom. Dijagrami su meñusobno povezani tako da opisuju sustav, hijerarhijski, od vrha prema dolje. Dijagrami se sastoje od pravokutnika koji predstavljaju dio neke cjeline. Povezani su meñusobno strelicama koje predstavljaju veze izmeñu dijelova. Rezultat primjene IDEF0 je model sustava koji se sastoji od niza hijerarhijskih dijagrama, teksta i rječnika meñusobno povezanih.

33 IDEF0 - struktura Postoje tri vrste IDEF0 prikaza: GRAFIČKI, TEKSTUALNI i RJEČNIK (glossary). GRAFIČKI prikaz definira funkcije i veze procesa putem pravokutnika i strelica te odgovarajuće sintakse i semantike. Tekst i rječnik pružaju dodatne informacije kao podršku grafičkom dijagramu. TEKST: Opći tekstualni komentar (ne grafički) o IDEF0 grafičkom dijagramu. RJEČNIK: Lista definicija za ključne riječi, fraze i skraćenice koje se koriste u vezi sa IDEF čvorom ili modelom kao cjelinom. Rječnik se koristi za definiranje akronima, ključnih riječi i fraza koje se povezuju sa grafičkim dijagramom. Rječnik definira riječi koje moraju sadržavati zajedničku razumljivost u smislu korektne interpretacije sadržaja modela

34 IDEF0 Sintaksa Sintaksu grafičkog jezika IDEF0 čine pravokutnici (boxes), strelice ( arrows) i pravila (rules). Kontrola Ulaz NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Izlaz Mehanizam Poziv

35 IDEF0 Pravokutnik (Box) Pravokutnici predstavljaju aktivnosti, definirane kao funkcije, procesi i transformacije. Svaki pravokutnik ima naziv i broj u okviru granica pravokutnika. Za naziv aktivnosti se koristi aktivni glagol ili glagolska fraza koja opisuje funkciju (proces, transformaciju). Broj se koristi da bi bio prepoznat predmet opisa pravokutnika u pridruženom tekstu. Broj pravokutnika (Box Number): Broj (1 do 6) smješten je u donjem desnom uglu pravokutnika kako bi jednoznačno identificirao pravokutnik na dijagramu NAZIV AKTIVNOST A1 Pravokutnici: 1. trebaju biti dovoljno veliki za unos imena 2. moraju biti pravokutnog oblika 3. moraju da se crtati punim linijama.

36 IDEF0 Strelice (Arrows) Strelica se sastoji od jedne ili više linija, sa vrhom strelice na jednom kraju. Strelice mogu biti pravolinijske ili savijene pod uglom od 90 stupnjeva. Mogu se račvati ili spajati. Strelice: 1. Crtaju se kao ravne ili zakrivljene uporabom samo lukova od treba ih crtati punim linijama. 3. treba ih crtati vertikalno ili horizontalno, ne dijagonalno. 4. Krajevi im trebaju dodirivati rubove pravokutnika (aktivnosti) i ne trebaju prelaziti u pravokutnik. 5. trebaju upirati u stranice pravokutnika, a ne u uglove.

37 IDEF0 Semantika Semantika grafičkog jezika IDEF0 ukazuje na značenje sintaksne komponente jezika i olakšava korektnost interpretacije kojom se opisuje notacija za aktivnosti i strelice. Odnos izmeñu aktivnosti i strelica je odreñen pomoću strane pravokutnika (aktivnosti) na koji je strelica naslonjena. Kontrola Ulaz NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Izlaz Mehanizam Poziv

38 IDEF0 Aktivnost Aktivnost definirana u okviru pravokutnika ima tri karakteristike: naziv, vremensku dimenziju, rezultat rada. NAZIV AKTIVNOST A1 Naziv ima ju svaka aktivnost. Oblik naziva je \glagol\subjekt\. Za svaki naziv mogu se dati definicije koje ne smiju biti duge, ali bi trebale u potpunosti objasniti svaku aktivnost. Vremenska dimenzija predstavlja odreñeno vrijeme koje mora proći izmeñu početka i kraja aktivnosti. Prije nego se nešto definira kao aktivnost, treba se imati u vidu da se u trenutku trajanja aktivnosti troši energija, koja može biti fizička, mehanička ili električna. Rezultat proizvod aktivnosti predstavljen kao odgovarajući izlaz. Aktivnosti koje ne proizvode odgovarajući rezultat mogu se definirati kao aktivnosti, ali samo zbog opisa, onakvog kakav je on u stvarnosti. Meñutim, takve aktivnosti će prve biti eliminirane.

39 IDEF0 Strelice Strelice predstavljaju podatke ili objekte vezane za aktivnosti. One ne znače samo tijek ili sekvencu, kao u tradicionalnom modelu dijagrama toka podataka, već prenose podatke ili objekte vezane za promatranu aktivnost. Svaka strelica je definirana nazivom (imenicom). Za opis naziva strelice se definira i odgovarajući tekstualni opis. Ulaz I Mehanizam M Kontrola C NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Poziv Pozicije i uloge strelica Izlaz O Imajući u vidu englesku notaciju, dijagrami se zovu i ICOM dijagrami, jer je to skraćenica od: I - Input, nešto što se upotrebljava u aktivnosti; C - Control, kontrole ili uvjeti izvoñenja aktivnosti; O - Output, rezultat izvoñenja aktivnosti; M - Mechansm, nešto pomoću čega aktivnosti izvodi.

40 IDEF0 Ulazi-Izlazi (Input-Output) Ulazne (Input) strelice, s lijeve strane pravokutnika, predstavljaju materijal ili informaciju koja se koristi ili transformira radi definiranja izlaza (output). Dozvoljava se mogućnost da odreñene aktivnosti ne moraju imati ulazne strelice. Izlazne (Output) strelice, s desne strane pravokutnika, su materijali ili informacije stvorene aktivnošću. Svaka aktivnost mora imati najmanje jednu izlaznu (output) strelicu. Ne treba modelirati aktivnost koja ne stvara izlaz. Kontrola Ulaz NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Izlaz Mehanizam Poziv

41 IDEF0 Kontrole (Control) Kontrolne (Control) strelice reguliraju, odnosno odgovorne su za to kako, kada i da li će se aktivnost izvesti, odnosno kakvi će biti izlazi (output). Svaka aktivnost mora imati najmanje jednu kontrolnu strelicu. Kontrole su često u obliku pravila, politika, procedura, ili standarda. One utječu na aktivnost, ali ne mogu biti transformirane ili upotrijebljene. U slučaju da je cilj aktivnosti promijeniti pravilo, politiku, proceduru ili standard, treba očekivati da će strelice koje sadrže tu informaciju, u stvari, biti ulaz. Kontrola Ulaz NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Izlaz Mehanizam Poziv

42 IDEF0 Mehanizmi (Mecahanism) S donje strane pravokutnika mogu biti dvije vrste strelica: Strelice s donje strane koje vrhom upiru pravokutnik predstavljaju mehanizme koji podržavaju izvršenje aktivnosti. Strelice koje su vrhom usmjerene od pravokutnika definiraju se kao strelice poziva (Call arrows). Mehanizmi izvode aktivnosti, a da se pritom sami ne "troše". Mehanizmi mogu biti ljudi, strojevi i/ili oprema: Oni osiguravaju energiju potrebnu za izvoñenje aktivnosti. Dozvoljeno je izostavljanje strelice mehanizama na modelu. Ulaz Mehanizam Kontrola NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Poziv Izlaz Strelica poziva koristi se kada pozivajuća aktivnost nema vlastitu dekompoziciju, nego se ista prikazuje na nekoj drugoj aktivnosti u istom ili nekom drugom modelu.

43 IDEF0 Semantika (2) Elementi prikazani na slici mogu se opisati rečenicom: Ulazi se preko aktivnosti transformiraju u odgovarajući izlaz, dok kontrole specificiraju uvjete pod kojima aktivnost daje korektan izlaz. Pri tome Mehanizmi izvode aktivnost transformacije. Kontrola Ulaz NAZIV AKTIVNOSTI A-0 Izlaz Mehanizam Poziv

44 Grananje strelica Strelice predstavljaju svojevrstan cjevovod koji se može granati u najmanje tri logičke podjele: Prva vrsta grananja može sadržavati pune skupove informacija u svim granama. Druga vrsta grananja je podjela na pun skup prvoj i podskup informacija u drugoj grani. Treće grananje može sadržavati različite podskupove informacija. Na osnovu ovoga se može zaključiti potreba definiranja naziva svake strelice da ne bi došlo do dvosmislenosti. Integriranje strelica je po sličnom principu moguće i treba ga obavezno koristiti.

45 Granične i interne strelice Veza strelica nadreñenog dijagrama sa graničnom strelicom podreñenog dijagrama (ICOM Coding) Ulazne granične strelice koje dolaze iz nadreñenog dijagrama u podreñeni dijagram mogu se račvati u više specifičnih strelica kao i obratno izlazne granične strelice iz podreñenog dekompozicijskog dijagrama mogu se spojiti pri izlazu u nadreñeni dijagram.

46 Skrivene strelice (Tunneled Arrows) Skrivena (kanalizirana) strelica koristi se za osiguranje informacije na specifičnoj razini dekompozicije a koja nije potrebna za razumijevanje nekih drugih razina. Strelica može biti kanalizirana na bilo koju izabranu razinu. Koristeći zagradičastu notaciju postavljanje kanalizirane strelice na stranu pravokutnika znači da informacije ili objekti izraženi tom strelicom nisu neophodni za razumijevanje podnizova razina dekompozicije, i zato neće biti pokazani na dijete dijagramu. Ograñivanje strelice na nepovezanom kraju znači da informacije ili objekti nisu neophodni na slijedećoj višoj (roditeljskoj) razini i zato neće biti prikazani na roditeljskom pravokutniku. Skrivene strelice se označavaju zagradama i ako su nacrtane kao u roditeljskom dijagramu (pozicija C2) onda se ne pojavljuju u dijagramu djeteta ili ako su nacrtani kao u dijagramu djeteteta onda se ne vide u roditeljskom dijagramu.

47 Povratne petlje (Feedback) Povratne (feedback) petlje je pojava kada izlaz iz aktivnosti predstavlja ulaz, kontrolu ili mehanizam neke ranije aktivnosti u dekompozicijskom dijagramu. Obično su ovakvi izlazi neke negativne karakteristike. Kontrolna povratna petlja i ulazna povratna petlja predstavljaju iteraciju ili rekurziju dok mehanizam povratna petlja ima ulogu podrške na razini resursa za izvoñenjem dotične aktivnosti. Izlaz iz aktivnosti je kontrola. Izlaz iz aktivnosti je ulaz. Izlaz iz aktivnosti je mehanizam. Kontrolne povratne sprege se prikazuju gore i preko Ulazne povratne sprege se prikazuju dolje i ispod Povratne sprege mehanizma se prikazuju dolje i ispod

48 IDEF0 Dekompozicija Dekompozicija: razlaganje sustava na njegove komponente, podsustave, aktivnosti i podaktivnosti, Dijagrami po IDEF0 metodologiji definiraju se kao tri tipa: dijagram konteksta, dijagrami dekompozicije i stablo (čvor) aktivnosti. Dijagrami su meñusobno povezani tako da opisuju sustav, hijerarhijski, od vrha prema dolje. dijagram konteksta dekompozicijski dijagram stablo (čvor) aktivnosti

49 IDEF0 Dijagram konteksta (1) Dijagram konteksta je najviša razina apstrakcije koji se dekompozicijskim dijagramima prevodi u nižu razinu apstrakcije. Dijagram konteksta definiran je jednim pravokutnikom koji predstavlja granicu sustava koji se proučava. Aktivnost A0 koja se pojavljuje u Dijagramu konteksta (A-0) opisuje okvire modela i mora biti odreñena aktivnom glagolskom frazom kao npr. Podučavanje". Preporuka: Početi od definiranja izlaznih strelica pa se potom pomicati prema ulazima, mehanizmima i kontrolama. Polazi se od činjenice da svaka aktivnost posjeduje odgovarajuće izlaze koji se mogu identificirati. Prilikom definiranja izlaza treba voditi pozornost i o negativnim izlazima koji prouzrokuju tzv "feedback" strelice. Slijedeći element koji se definira je ulaz koji se na specifičan način transformira (ili troši) u cilju stvaranja izlaza, mehanizam i na kraju kontrole.

50 IDEF0 Dijagram konteksta (2) Na kraju je potrebno provjeriti : Da li dijagram konteksta obuhvaća aktivnosti koje se modeliraju? Da li je dijagram konteksta konzistentan sa svrhom, uglom promatranja i granicama, Da li strelice uspostavljaju odgovarajuću razinu detalja (ne smije ih biti više od šest po tipu strelice) Da li je model prihvaćen od svih članova grupe

51 IDEF0 Dijagram dekompozicije (1) Dijagram dekompozicije sastoji se od aktivnosti definiranih pravokutnicima i odgovarajućim strelicama. Aktivnosti su smještene u pravokutnicima koji se crtaju u dijagonalnom smjeru od gornjeg lijevog ugla strane prema donjem lijevom uglu. Svakoj aktivnosti mora se dodijeliti naziv glagolske fraze te mora imati najmanje jednu kontrolnu i jednu izlaznu strelicu. Na jednom dijagramu treba biti od 3 do 6 aktivnosti Smjer slaganja aktivnosti

52 IDEF0 Dijagram dekompozicije (2) Dijagrami dekompozicije izrañuju se primjenom metode rješavanja problema odozgo prema dolje (top-down). Top-down metodologijom se složena aktivnost rastavlja na više podaktivnosti, a zatim se pristupa rješavanju jednostavnih podaktivnosti. Dijagrami dekompozicije izrañuju se nakon kreiranja dijagrama konteksta. Dijagramom dekompozicije kreira se dijete (child) dijagram. Dekompozicijom se jedinstvena aktivnost dijagrama konteksta dekomponira na njegove pod aktivnosti. Svaka od pod aktivnost na dekompozicijskom (dijete-child) dijagramu može se dalje dekomponirati tako da kreira svoj dijete dijagram na nižoj razini.

53 IDEF0 Dijagram dekompozicije (3) Svaki dijete dijagram sadrži dijete aktivnosti prezentirane pravokutnicima i strelice koje pružaju dodatne detalje o roditeljskom pravokutniku. Roditelj (parent) dijagram se prikazuje s jednim ili više roditelj pravokutnika. Svaki ne kontekstni dijagram je ujedno i dijete dijagram dok po definiciji detaljno opisuje roditeljski pravokutnik. Jedan dijagram može biti roditelj dijagram sa roditeljskim pravokutnicima, a istovremeno i dijete dijagram kada detaljno opisuje svoj roditeljski pravokutnik

54 IDEF0 Dijagram dekompozicije (4) Strelice u dijagramu dekompozicije su prenesene od roditelja koji je ovdje kontekstni dijagram i očekuju da će biti povezane sa odgovarajućim aktivnostima u dijagramu dekompozicije. Postoji vrše vrsta strelica. Strelice definirane u roditeljskoj aktivnost (aktivnosti koja prethodi) pojavljuju se u dijagramu dekompozicije (djeteta) kao granične strelice (boundary arrows). Dakle, granične strelice su strelice koje se nastavljaju izvan okvira danog dijagrama. Ulazne granične strelice koje dolaze iz nadreñenog dijagrama (roditeljskog) u podreñeni (dijete) dijagram dijele se u više specifičnih strelica i obratno, izlazne granične strelice iz podreñenog dijagrama dekompozicije se grupiraju i izlaze u nadreñeni dijagram.

55 IDEF0 Primjer (podučavanje) Najviša razina - kontekst dijagram A-0 - sadrži samo jednu aktivnost, opisanu općom aktivnošću. Na idućoj razini A0 aktivnost je podijeljena na pet podaktivnosti: plan podučavanja, izvoñenje nastave i procjena napretka i znanja studenta, ocjenjivanje nastave i odreñivanje poboljšanja. A-0 Dijagram konteksta

56 IDEF0 Primjer (podučavanje) A0 Dijagram dekompozicije

57 IDEF0 Primjer (podučavanje) A1 Dijagram dekompozicije aktivnosti Planiranje podučavanja

58 Index čvora Indeks čvora predstavlja prikaz informacije o čvoru u outline formatu. Svi brojevi čvorova, zajedno sa nazivima dijagrama i imenima pravokutnika, će biti prikazani u takvoj formi koja osigurava ugnježdenu hijerarhijsku strukturu modela. Ova mjesta po dijagramima smještena su zajedno u tablici sadržaja A-0 Dijagram konteksta A0 Podučavanje A1 Plan podučavanja A11 Odreñivanje ciljeva A12 Izrada nastavnog plana A121 Odreñivanje sati nastave A122 Odreñivanje sati vježbi A123 Odreñivanje sati seminara A13 Izrada plana procjene postignuća A2 Izvoñenje nastave A3 Procjenjivanje napretka i znanja studenata A31 Izrada projekata A32 Pisanje ispita A33 Usmeno ispitivanje A34 Ocjenjivanje A4 Ocjenjivanje nastave A3 Predlaganje poboljšanja

59 Stablo čvorova Razvijeni IDEF0 model sa strukturnom dekompozicijom osigurava osnove crtanja potpune dekompozicije u čvornom stablu jednog velikog dijagrama. Uporaba čvornog stabla je opcionalna. Sadržaj čvornog stabla će biti identičan čvornom ineksu ili bilo kom dijelu od interesa. Stablo čvorova

60 Stablo aktivnosti (1) Stablo aktivnosti (Node tree) predstavlja hijerarhiju definiranih aktivnosti očišćenu od strelica i omogućuje funkcionalnu dekompoziciju i uvid u dubinu odvijanja veza izmeñu aktivnosti. Polazna složena aktivnost razvija se u hijerarhiju podaktivnosti čija je struktura u obliku stabla. Korijen stabla (to je najviši čvor stabla) sadrži polaznu aktivnost, dok listovi tj. čvorovi koji nemaju potomaka, sadrže aktivnosti čije je rješavanje relativno jednostavno. Rješavanjem svih podaktivnosti iz listova riješena je i polazna složena aktivnost. Ovaj pristup je vrlo važan kada uspostavljamo okvir poslovnih procesa koji mogu doći u razmatranje i definiramo njihovu hijerarhijsku vezu. Za dijeljenje aktivnosti na aktivnosti djece treba imati od 3 do 6 podaktivnosti. Aktivnost na vrhu (root) uvijek je označena sa A0. Brojevi se koriste kako bi prikazali koliko detalja aktivnost sadrži. Čitanje primjera: Aktivnost A0 je dekomponirana - razdvojena - na A1, A2, A3, A4,A5,. A1 je dekomponirana u A11, A12, itd.

61 IDEF0 Primjer (podučavanje) Stablo aktivnosti

62 DIJAGRAM TOKA PODATAKA ( DFD Data Flow Diagram )

63 Metode modeliranja - Analiza Za modeliranje (logističkih) procesa, u osnovi koriste se dvije metode za dobivanje pouzdane mape procesa, a to su: Analiza sustava (System Analysis SA) Strukturna analiza sustava (Structured System Analysis SSA) - opća analiza sustava - rezultira funkcionalnom dekompozicijom sustava Analiza sustava pomaže pri razumijevanju problema konkretnog poslovnog sustava, definiranja ciljeva za njegovo poboljšanje i definiranje detaljnih poslovnih zahteva, koje treba ispuniti bilo koje tehničko rešenje. Analiza sustava je metodološki postupak dekompozicije nekog sustava na podsustave (procese i podprocese) sa ciljem proučavanja njihovog meñusobnog utjecaja i rada. Rezultira logičkim dizajnom sustava. Analiza sustava obuhvaća: pregled sustava i planiranje projekta, proučavanje i analizu postojećih poslovnih i informacijskih sustava i definiranje poslovnih zahtjeva i prioriteta za novi ili poboljšani sustav.

64 Strukturna analiza sustava - SSA Što je SSA? Potpuna konvencionalna metoda za specifikaciju i prikaz globalne strukture sustava. Primjenjuje se u ranoj fazi razvijanja sustava Grafička specifikacija, pogodna za komunikaciju sa korisnikom. Daje jasan i detaljan opis sustava, primjenom metode apstrakcije, tako da se sustav na višim razinama apstrakcije opisuje jasno, a na nižim detaljno; Rezultira funkcionalnom dekompozicijom sustava Predstavlja logičku, a ne fizičku specifikaciju procesa ( opisuje što ce budući sustav raditi i što ce pružati korisniku, a ne kako ce biti implementiran) Kako radi SSA? SSA promatra sustav kao funkciju (proces obrade) koja, na bazi ulaznih, stvara izlazne podatke. Ulazni podaci se dovode u proces obrade, a izlazni iz njega odvode putem tokova podataka. Od interesa su samo sadržaj i struktura ulaznog toka, a ne i medij - nositelj toka. Dva osnovna koraka SSA Analiza - predmet analize se dekomponira na sastavne dijelove - utvrñuje se struktura sustava Modeliranje - uključuje proces apstrakcije kojim se apstrahiraju za sustav važni elementi i utvrñuju veze meñu njima - primjenjuju se tehnike grafičkog prikaza (dijagram toka podataka)

65 Strukturna analiza sustava - SSA Funkcionalna dekompozicija, je osnovna tehnika za analizu i dekompoziciju procesa i obuhvaća: dekompoziciju ulaza na podatke, transakcije, zapise ili polja koja koriste u radu funkcije (procesa); dekompoziciju procesa na potprocese nad svakom komponentom ulaza, i dekompoziciju izlaza na transakcije, zapis, grupe podataka. Specifikacija SSA Hijerarhijski organiziran skup dijagrama toka podataka; Specifikacija logike primitivnih procesa Rječnik podataka koji opisuje sadržaj i strukturu svih procesa, tokova i skladišta podataka. Model sustava dobiven primjenom SSA treba odgovoriti na slijedeća pitanja: Koje funkcije posjeduje realni sustav, odnosno koje funkcije mora imati budući sustav? Kakve veze postoje izmeñu funkcija (procesa)? Kakve transformacije sustav treba obavljati? Koje ulaze (podatke) procesom obrade transformirati u koje izlaze? Koje zadatke sustav treba izvršiti? Odakle sustav povlaci informacije potrebne za izvršavanje zadataka? Kuda odlaze rezultati obrade? Osnovna sredstva SSA su: Dijagram toka podataka (DTP); Rječnik podataka. Razlozi zbog kojih je ovakva metodologija bolja od tekstualne su: grafički opis je bliži čovjeku; uklanja se redundancija (ponavljanje koje je neophodno kod tekstualnog opisa); tekstualni opis se veoma teško prepravlja; traženje pojmova u dokumentaciji je sporo; itd.

66 Dijagram toka podataka (DTP) Dijagram toka podataka ( Data flow diagram DFD) opisuje tokove odvijanja svakog procesa, sa izvorištima i odredištima te internim skladištima svakog podatka. Time se formira mreža procesa pomoću kojih se obavlja transformacija ulaznih u izlazne podatke. Vanjski objekt 1 TOK PODATAKA 1 TOK PODATAKA 5 TOK PODATAKA 6 Proces 1 TOK PODATAKA 2 TOK PODATAKA 3 Vanjski objekt 2 Notacije: DeMarco & Yourdon Gane & Sarson Proces 2 TOK PODATAKA 4 TOK POD. 7 Skladište podataka

67 Dijagram toka podataka Dijagrami toka podataka prikazuju niz koraka obrade podataka. Svaki korak dokumentira jednu akciju, koja transformira ili distribuira podatke. Nemaju mogućnost opisivanja sekvence procesa ili mehanizme za kontrolu procesa. Dijagram toka podataka (DTP) je alat koji opisuje tokove podataka kroz sustav i procese koji se izvršavaju u sustavu. Sadrži četiri osnovne komponente: procese (processes) obrade podataka, koji predstavljaju aktivne komponente sustava (grafički simbol: krug); tokove podataka (data flows) koji povezuju ostale komponente sustava u cjelinu (grafički simbol: usmjerena linija); vanjske objekte ili sučelja (external agents) sa kojima sustav komunicira (grafički simbol: pravokutnik) i skladišta podataka (data stores) koje procesi koriste i/ili ažuriraju (grafički simbol: dvije paralelne linije).

68 Sintaksa DTP Tok podataka (1) Tok podataka (dataflow) predstavlja ulaz podataka u proces ili izlaz podataka ili informacija iz procesa (to mogu biti različiti dokumenti, formulari, tekstovi, knjige i slično). Oni se takoñer koriste za prikazivanje kreiranja, brisanja ili mijenjanja podataka u bazi podataka ili datoteci. Tok podataka ostvaruje vezu izmeñu ostalih komponenti sustava i na DTP-u se predstavlja imenovanom, usmjerenom linijom (strelicom): Naziv toka Naziv toka Tok podataka predstavlja skupove podataka koji se kreću kroz sustav. Početak ili završetak (ili oboje) toka podataka mora biti proces. Vanjski objekt Tok 1 Tok 2 Proces 1. Vanjski objekt Vanjski objekt Tok 1 Proces 1. (Tok 2) (Tok 3) Skladište podataka

69 Sintaksa DTP Tok podataka (2) Svaki tok podataka na DTP-u mora imati ime. Ime treba odražavati značenje podataka koje on nosi, treba biti prirodno. Treba izbjegavati neka specifična, kodirana, pretjerano skraćena imena, kako bi se ostvarila čitljivost i razumljivost DTP-a. Izuzetak su tokovi koji idu prema, odnosno iz skladišta podataka koji ne moraju imati ime. Ukoliko tok izmeñu procesa i skladišta nije imenovan, podrazumijeva se da tok nosi cjelokupan sadržaj i strukturu podataka tog skladišta. Tok podataka može se granati. Istoimeni tokovi na DTP-u u suštini predstavljaju grananje jednog toka, pa moraju imati zajednički izvor, a mogu imati različita utočišta. Referada Zahtjev Popis Izrada popisa Evidencija studenata 1.

70 Sintaksa DTP - Proces Proces obrade podataka je aktivna komponenta sustava koja obavlja transformaciju strukture i sadržaja ulaznog u izlazni ili izlaznih tokova u ulazne tokove podataka. Svaki proces ima naziv i oznaku. * Naziv procesa treba precizno označavati funkciju koju on obavlja. * Procesi se imenuju glagolskim izrazima oblika infinitiv+objekt (npr. Prijaviti ispit) ili glagolskom imenicom (npr. Prodaja, Prijava ispita) Svaki proces mora imati barem jedan ulazni i barem jedan izlazni tok podataka. * Proces koji ima ulaze, a nema izlaze je tzv. crna rupa, jer izgleda kao da je podatak jednostavno nestao. * Proces koji ima izlaze, a nema ulaze nije moguć. Prijava ispita 1. DeMarco & Yourdon Gane & Sarson

71 Sintaksa DTP Skladište podataka Skladište podataka predstavlja organizirani i trajni skup podataka. Zbivanjem dogañaja ili završetkom nekog procesa stvaraju se podaci koji bi, meñutim, odmah i nestali kada njihov životni vijek ne bi bio na neki način umjetno produžen, tj. kada oni ne bi bili evidentirani na nekom trajnom nositelju. Svako skladište podataka trebalo bi imat barem jedan ulazni i barem jedan izlazni tok. Dozvoljava se da skladište nema ulazni tok, što podrazumijeva da se stvara i ažurira u nekom drugom sustavu, odnosno da nema izlazni tok, što podrazumijeva da promatrani sustav stvara i ažurira skladište koje se koristi u nekom drugom sustavu. Predstavlja baze podataka ili tradicionalne arhive Skladište se označava imenicom (imenicom u množini), npr. Evidencija (Evidencije) Evidencija studenta DeMarco & Yourdon Gane & Sarson

72 Sintaksa DTP Vanjski objekt Vanjski objekt (sučelje) je objekt vanjskog svijeta povezan s promatranim sustavom. Odreñuje granice promatranog sustava. Vanjski entiteti mogu biti osobe, ustroj. jedinice, ustanove, drugi sustavi i sl. Svaki vanjski objekt mora imati barem jedan, bilo ulazni bilo izlazni tok podataka. Poradi izbjegavanja nepotrebnog presijecanje linija, dozvoljava se da se skladište ili vanjski objekt, na jednoj slici, višestruko ponovi. Student

73 DTP Hijerarhijska dekompozicija Dekompozicija je način razlaganja sustava na njegove komponente, podsustave, procese i podprocese. Jedan sustav može e biti vrlo složen i može sadržati ati veliki broj procesa, tokova podataka, skladišta podataka i vanjskih objekata. Istovremeno jasna i detaljna specifikacija sustava traži i da se i na predstavljanje sustava pomoću u DTP-a a primjeni metoda apstrakcije. To se postiže e primenom hijerarhijske dekompozicije DTP. Hijerarhijska dekompozicija DTP se izvodi tako da se jedan proces više e razine apstrakcije dekomponira i prikazuje pomoću novog cjelokupnog DTP-a a na nižoj razini apstrakcije.

74 DTP Hijerarhijska dekompozicija Pri dekompoziciji dijagrama toka podataka moraju se poštovati slijedeća pravila i konvencije: Dijagram najviše razine, koji po pravilu sadrži samo jedan proces i koji predstavlja cijeli sustav, sučelja (vanjske objekte) sa kojima sustav komunicira i odgovarajuće tokove podataka naziva se dijagram konteksta. Dijagram prve razine predstavlja dekompoziciju dijagrama konteksta. Procesi na njemu numeriraju se brojevima 1, 2, 3,...,. Dijagrami nižih razina, kao cjelina, označeni su oznakom procesa čije detalje predstavljaju, a procesi na njima povlače sa sobom brojčanu oznaku nadreñenog procesa ili promatranog dijagrama. Procesi koje nema smisla dalje dekomponirati se nazivaju primitivni procesi i za njih se daje specifikacija logike njihovog odvijanja. Opis logike primitivnih procesa naziva se mini-specifikacija sustava. Uobičajeno je da se u dokumentaciji za specifikaciju sustava izrañenog SSA, cjelokupan skup, ili neki potskup hijerarhijski dekomponiranih dijagrama, predstavi dijagramom hijerahijske dekompozicije. Pored procesa, mogu se dekomponirati i tokovi i skladišta. Dekompozicija tokova i skladišta ne prikazuje se na DTP-u, već u Rječniku podataka, pomoću sintakse za opis strukture podatka.

75 DTP Hijerarhijska dekompozicija Dijagram konteksta Pregledni dijagram (I razine) Dijagram II razine Dijagram hijerarhijske dekompozicije 3.3.

76 DTP - Dijagrami DTP dijagram konteksta DTP dekompozicijski dijagram - Nabava DTP pregledni dijagram (prve razine) DTP dekompozicijski dijagram - Prodaja

77 DTP Upute za izradu Započinjanje izrade dijagrama: za svaki proces s preglednog dijagrama potrebno je ustanoviti podaktivnosti na primjer, za proces Prijava ispita: Obavljanje prijave Provjera ispunjenja uvjeta Izrada popisa Ponavljati postupak za svaki od procesa na poddijagramu uspostaviti razinu detalja slijedeći pravilo 7±2 provjeriti potpunost i ispravnost modela Pravilo bilance (očuvanja) tokova (levelbalancerule) * količina tokova koji ulaze u proces i izlaze iz procesa mora odgovarati količini tokova podprocesa na nižoj razini hijerarhije * nije dozvoljeno variranje tokova neke razine na nižim razinama (npr. tok T na nižim razinama prikazivati kao T1, T2) Ograničenja i posebni slučajevi * Svi objekti modela moraju biti povezani. * Nije dozvoljena neposredna povezanost: - vanjskih entiteta - skladišta - skladišta i vanjskog entiteta - procesa, ukoliko ne obavljaju pretvorbu podataka * Nije dozvoljeno: - grananje toka u različite tokove, spajanje različitih tokova Treba obratiti pozornost na: * trivijalne tokove izlazi iz procesa koji ne ulaze u skladišta ili odredišta ( obično se koriste za prikaz posebnih stanja kao što je dojava poruke sustava) - neposredno povezane procese ( ukoliko postoje, to znači da jedan od procesa čeka na završetak prethodnog) komunikacija izmeñu procesa trebala bi se obavljati putem skladišta podataka kako bi se omogućilo neovisno izvršenje pojedinih funkcija. - procese koji ne obavljaju pretvorbu podataka - ukoliko je izlazni tok jednak ulaznom treba preimenovati jedan od tokova ili treba obaviti prespajanje tokova Procesi se mogu zbivati istovremeno

78 DTP - Pravila 1. Tok podataka ostvaruje vezu izmeñu ostalih komponenti sustava i na DTP-u se predstavlja imenovanom, usmjerenom linijom (strelicom) 2. Ime toka treba odražavati značenje podataka koje on nosi 3. Tok podataka mora imati izvor i utok (tokovima se ne mogu neposredno povezati dva skladišta, dva sučelja ili skladište i sučelje 4. Tok podataka može se granati Tok podataka 5. Proces obrade podataka je aktivna komponenta sustava koja obavlja transformaciju strukture i sadržaja ulaznog (ili ulaznih) tokova u izlazni (ili izlazne) tok podataka. Svaki proces ima naziv i oznaku koji treba precizno označavati funkciju koju on obavlja 6. Svaki proces mora imati barem jedan ulazni i barem jedan izlazni tok podataka Proces

79 DTP - Pravila 7. Svako skladište treba imati barem jedan ulazni i jedan izlazni tok podataka Skladište podataka 8. Jedno se skladište ili vanjski objekt na jednom dijagramu mogu višestruko ponoviti (kako bi se izbjeglo nepotrebno presijecanje linija) 9. Svaki vanjski objekt (sučelje) mora imati barem jedan, bilo ulazni, bilo izlazni tok podataka, kako ne bi bio izoliran od ostalog dijela sustava Vanjski objekt (sučelje)

80 DTP - Pravila Vanjski objekt A Proces 1. Vanjski objekt B Vanjski objekt A Vanjski objekt B Skladište podataka A Proces 1. Vanjski objekt A Skladište podataka A Vanjski objekt A Skladište podataka A Proces 1. Skladište podataka B Skladište podataka A Skladište podataka B Vanjski objekt A Proces 1. Skladište podataka A Vanjski objekt A Skladište podataka A Proces Skladište Proces 1. podataka A 2. Proces Proces 1. 2.

81 DTP Rječnik podataka Rječnik podataka (Data dictionary) predstavlja alat za strukturirani opis podataka u sustavu, odnosno opis njihovog sadržaja i strukture. Primitivne komponente strukture (polja) Složene komponente strukture Primitivne komponente strukture (polja) Agregacija komponenti u formi <K1, K2,...Kn.>, gde su K1, K2, Kn komponente strukture; Skup (Iteracija)- u formi {K1}, gde je K1 komponenta koja se ponavlja; Eksluzivna specijalizacija gde se bira jedna od komponenti, u formi [K1, K2,...Kn]; Neekskluzivna specijalizacija gde se biraju više komponenti, u formi /K1, K2,...Kn/; Složene komponente strukture

82 DTP Mini specifikacija sustava Primitivni procesi su procesi na najnižoj razini dekompozicije. Oni su po pravilu sekvencijalni, redoslijed aktivnosti u okviru njih je definiran, pa se za njihovu specifikaciju moraju koristiti neki alati za specifikaciju sekvencijalnih procesa, ili kako se obično zovu alati za opis logike procesa. Postoji veći broj alata za opis logike procesa, počevši od Dijagrama toka ("Flowchart"), Aris-EPC, UML-DA, preko tablica odlučivanja, stabla odlučivanja, raznih vrsta strukturnih jezika i pseudokodova.

83 UML - DIJAGRAM AKTIVNOSTI ( Unified Modeling Language - Activity Diagram )

84 UML Unificirani jezik za modeliranje UML - simbolički odnosno grafički jezik za specifikaciju, vizualizaciju, izgradnju i dokumentiranje sustava i procesa. Koristi se za modeliranje, projektiranje i razvoj sustava (posebice sustava grañenih primjenom objektno-orijentiranih tehnologija) i pripadajućih procesa. sadrži skup grafičkih notacija zasnovanih na jedinstvenom metamodelu. - notacija je skup grafičkih elemenata koji se koriste u modelima, tj. grafička sintaksa jezika za modeliranje. - metamodel predstavlja dijagram koji definira koncepte jezika za modeliranje. UML inačica 2.0 (2003.) sadrži 13 dijagrama Iako je notacija često intuitivna, a ne formalna, vrlo se uspješno koristi u praksi. Metamodel predstavlja pokušaj da se strože definira notacija, bez narušavanja njene korisnosti. Ni notacija ni metamodel se ne moraju strogo primjenjivati.

85 Uvod - Dijagram aktivnosti (Activity diagram) Dijagram aktivnosti koristi se za opisivanje logike procedura, poslovnih procesa, te toka podataka i postupaka. Služi za specificiranje rada sustava. Jedan je od najprihvatljivijih UML dijagrama obzirom da koristi simbole slične notaciji dijagrama toka. Dijagram aktivnosti može se koristiti tijekom cijelog razvojnog procesa, od analize poslovnih procesa do programskog dizajna. Može se priložiti uz mnoge tipove objekata, te je on zapravo generički tip dijagrama koji se može koristiti za: modeliranje poslovnih tokova; identificiranje kandidiranih slučajeva korištenja, za vrijeme ispitivanja poslovnih tokova; identificiranje pre-i-post uvjeta za dijagram slučajeva korištenja; modeliranje radnih tijekova izmeñu i unutar slučajeva korištenja; modeliranje kompliciranih operacija objekata; detaljnije modeliranje kompleksnih aktivnosti prikazanih dijagramom aktivnosti više razine. Process View

86 Dijagram aktivnosti osnovna notacija Početno stanje početak niza aktivnosti Stanje aktivnosti - akcija Tranzicija Odluka predstavlja provoñenje aktivnosti ili korak unutar radnog toka govori koje stanje aktivnosti slijedi iz trenutnog stanja aktivnosti služi za definiranje uvjeta Sinkronizacijska crta prikazuje paralelne podtokove Završno stanje završetak niza aktivnosti

87 Dijagram aktivnosti osnovna notacija Inicijalni čvor (Initial Node) Akcija (Action) Grananje niti (Fork) Odlučivanje (Decision) Tok (Flow ) Spajanje (Merge) Stapanje-sinkronizacija niti (Join) Kraj procesa (Acitvity Final)

88 Aktivnosti - čvorovi grananje ( fork ) Akcija početni čvor Aktivnost je proces koji se modelira Akcija je korak u nekoj aktivnosti Elementi dijagrama aktivnosti Početni čvor je mjesto gdje počinje aktivnost, i obavezan je element svakog dijagrama aktivnosti Timeline stapanje ( join ) završni čvor Akcije Akcija Grananje ima jedan ulazni tok nekoliko paralelnih izlaznih tokova Stapanje ima više ulaznih tokova i jedan izlazni tok koji započinje tek kada svi ulazni tokovi stignu do točke stapanja Krajnji čvor završetak aktivnosti Čvorovi u dijagramu aktivnosti su akcije, a ne aktivnosti U okviru jedne aktivnosti može postojati više paralelnih tokova odnosno akcija. Neki tok može terminirati dok se drugi mogu nastaviti izvršavati. To se označava sa krajnjim čvorom toka.

89 Aktivnosti odluka i stapanje Odreñene akcije mogu se odvijati paralelno U točki sinkronizacija paralelne akcije se spajaju Odluka (eng. decision), ima jedan ulazni tok i više uvjetnih izlaznih tokova, gdje je svakom izlaznom toku je pridružen jedan logički uvjet (u uglatim zagradama) Pri svakom nailasku na odluku moguće je nastaviti samo jednim od izlaznih tokova Spajanje (eng. merge) ima više ulaznih, alternativnih, a ne paralelnih tokova i jedan izlazni. Spajanje označava kraj uvjetnog ponašanja započetog odlukom Tok i ivica su sinonimi i opisuju veze izmeñu dvije akcije

90 Aktivnosti - podaktivnosti Akcije se mogu raščlaniti u podaktivnosti (subactivities). simbol rašlje upućuje na dijagram podaktivnosti Ime aktivnosti Narudžba Isporuči narudžbu Redovna isporuka [ili] Narudžba Poziv aktivnosti sa pomoćnog dijagrama Priprema narudžbe Prijem narudžbe Izrada računa ulazni parametar [prioritetna narudžba] Hitna isporuka Pomoćni dijagram aktivnosti izlazni parametar simbol koji ukazuje na dijagram podaktivnosti Isporka narudžbe Zatvaranje narudžbe Slanje računa Evidentiranje uplate

91 Aktivnosti - Particije Kuhinja Korisnička služba Računovodstvo Prijem narudžbe Izrada računa Priprema narudžbe Slanje računa Isporuka narudžbe Naplata Dijagrami aktivnosti pokazuju što se dogaña, ali ne i tko što radi. Da bi se prikazalo tko izvršava koje akcije, odnosno koja je klasa odgovorna za odreñenu akciju, dijagram aktivnosti dijeli se u particije. Particije (partitions) pokazuju koje akcije obavlja jedna organizacijska cjelina. Zaključenje narudžbe Jednodimenzionalna podjela na particije tzv. plivačka staza. Postoji i dvodimenzionalna podjela

92 Aktivnosti - signali Priprema narudžbe slanje signala Signali su posebni tipovi objekta koji se koriste za upravljanje dogañajima. Aktivnosti mogu primati i slati signale vremenski signal vrijeme konzumacije 1 h [ ukoliko nije sklonjeno ] promjena statusa u Spremno za preuzimanje Uklanjanje posluženog signal za preuzimanje narudžbi Posluživanje Konzumacija prijem signala Ukoliko aktivnost prima dogañaj iz vanjskog procesa, ona neprekidno osluškuje signale, a na dijagramu je opisano kako aktivnost reagira nakon prijama signala. Oznake za prijam mogu imati i ulazni tok čime se označava da osluškivanje započinje tek kada tok aktivira prijam. Aktivnost može i poslati poruku, pa sačekati odgovor prije nego što nastavi sa radom. Vremenski signal nastaje zbog proteka vremena, a inicira neku aktivnost. Paljenje Zelenog na semaforu Prijem signala za Pokretanje vozila

93 Aktivnosti - tok ili ivica (flow or edge) pojmovi tok i ivica su sinonimi i opisuju veze izmeñu dvije akcije. Mogući načini prikazivanja toka: Obična linija sa strelicom izmeñu dvije akcije. Toku se može dodijeliti ime, ali i ne mora Zaključivanje narudžbe Plaćanje Veznik (connector) olakšava crtanje i mora se koristiti u parovima. Oba veznika moraju biti jednako označena. Po jedan veznik se crta za ulazni i izlazni tok Zaključivanje narudžbe A veznik A Plaćanje Objekti su vrlo bitan aspekt prilikom modeliranja aktivnosti. Tijekom implementacije objektno orijentiranih sustava većina akcija vodi računa o objektima. čvor objekta Slanje objekata tokom crtanjem simbola klase. Zaključivanje narudžbe [Narudžba] Plaćanje Slanje objekata ili parametra tokom dodavanjem nožica simbolima akcija Zaključivanje narudžbe nožica Narudžba Narudžba Plaćanje

94 Područje primjene akcija (expansion region) Područje primjene (eng. expansion region) dio je dijagrama aktivnosti u kome se akcije obavljaju po jednom za svaki element kolekcije. Na dijagramu aktivnosti, pojavljuju se slučajevi kada je potrebno prikazati da nakon neke akcije više puta treba obavit neku drugu akciju. To se može prikazati na nekoliko načina, ali je crtanje područje primjene najbolji način. Izbor Jela popis jela (ulazna zbirka) područje primjene validacija narudžbe obračun popis jela (izlazna zbirka) nožica u obliku zbirke Broj (zbirke) nožica odreñuje koliko će se puta akcija ponoviti u okviru područja primjene

95 Aktivnosti - završetak toka (flow final) Završetak toka ukazuje na kraj jednog toka, bez prekidanja cijele aktivnosti. Izbor Jela izbor područje primjene Zahvaljujući završetku toka, omogućeno je da se područja primjene ponašaju kao filtri, jer izlazna zbirka može biti manja od ulazne. validacija narudžbe [prihvaćanje] [odbijanje] obračun završetak toka

96 Aktivnosti područje prekida Za modeliranje proces koji terminira sa dogañajem. Kada imamo neki dugi proces za vrijeme izvršavanja aktivnosti, koji može prekinuti aktivnost (od strane korisnika). Za označavanje akcije koje se mogu prekinuti tijekom izvršavanja aktivnosti uvodi se područje prekida koji sadrži i akcije i dogañaj koji može uzrokovati prekid tih akcija. Područje prekida se označava sa pravokutnikom zaokruženih rubova. Dogañaj slijedi sa linijom izgleda munje. umetni karticu i ukucaj PIN izbor obavi izbor (transakciju) područje prekida signal za prekidanje izbora uzmi / položi novce prekidanje izbora bankomat

97 Aktivnosti spajanje (join specification) Specifikacija spajanja je logički izraz koji se pridružuje spajanju. Vrijednost izraza se računa svaki put kada neki tok doñe u fazu spajanja i ako je uvjet ispunjen, ide se na slijedeću akciju. umetni karticu ukucaj PIN A B bankomat prikaži izbornik {joinspec = A i B i kartica = odgovarajući PIN} specifikacija spajanja Na kraju: Dijagrami aktivnosti opisuju radne tijekove, fokusiraju se na sljedove akcija, opisuju kako sustav izvršava pojedine aktivnosti. Oni dozvoljavaju slijedne i paralelne aktivnosti. Pored dijagrama komunikacije i slijeda, i ovi dijagrami daju opis dinamičkog ponašanja sustava. Oni se prilikom modeliranja sustava povezuju sa dijagramima slučajeva korištenja, klasama i operacijama.

98 Primjer: Evidencija prijama i skladištenja cvijeća Knjigovodstvo Prijam robe Skladište Skladištenje cvijeća Po prijemu cvijeća u veleprodajno skladište vodi se pozornost o načinu njegovog čuvanja. Način čuvanja cvijeća najviše ovisi o njegovom roka trajanja i njegovom porijeklu. Evidencija zaprimljene robe Unos u skladište Osjetljivo Čuvanje u stakleniku Za prodaju Višegodišnje 1. Cvijeće koje je osjetljivo na vremenske uvjete čuva se u stakleniku. 2. Cvijeće koje odmah ide u daljnju prodaju čuva se u 3. Cviječe koje nije osjetljivo na vanjske uvjete čuva se na otvorenom skladišnom. Nakon što se cviječe na odgovarajući način uskladišti provjerava se vlažnost zraka i tla, te se po potrebi obavlja njihovo ovlaživanje. Paralelno sa unosom zaprimljenog cvijeća na čuvanje u skladište obavlja se njegova evidencija prema primci. Nakon toga se zadužuje prema mjestu čuvanja. Zaduživanje po Skladišnim pozicijama Provjera vlage Čuvanje u skladištu Ovlaživanje Čuvanje na otvorenom

99 Dijagram aktivnosti pravila Opća pravila Simbol početnog stanja (crno ispunjeni krug) postavlja se u lijevi gornji kut Uvijek uključiti završno stanje (crna točka u kružnici), osim ukoliko je dijagramom aktivnosti opisan kontinuirani proces, tada se ovo pravilo ne primjenjuje. Pravila za odluke Odluke reflektiraju prethodnu aktivnost (romb). Odluka nema ime, odnosno u romb se ništa ne upisuje. Uvjeti su opisani koristeći uglate zagrade [uvjet] na prijelazima koji izlaze iz romba. Ovisno koji je uvjet zadovoljen, tim se prijelazom dolazi do sljedeće aktivnosti. Izbjeći kompliciranje odluka. Što je više moguće treba pojednostavniti dijagram ne dodajući mu nove odluke na već postojeće. Pravila za uvjete Svaki izlaz iz odluke mora imati uvjet. Ovo osigurava da smo promislili o svim mogućnostima koje slijede nakon točke odluke. Uvjeti moraju činiti potpuni skup. Kada se naiñe na točku odluke, mora ju se moći napustiti. Primjena uvjeta inače (eng. otherwise). Otherwise je uvjet koji obuhvaća sve preostale slučajeve koji nisu obuhvaćeni danim uvjetima. Uvjete koristiti optimalno. Pravila za aktivnosti Svaka aktivnost mora imati prijelaz prema van (izlazni kontrolni tok), inače bi bila Crna rupa Svaka aktivnost koja ima prijelaz prema van mora imati ulazni prijelaz (ulazni kontrolni tok), Pravila za paralelne aktivnosti Svaka grana treba imati odgovarajući spoj. Nakon grananja, aktivnosti se paralelno izvršavaju i kada su sve aktivnosti u njima izvršene, spajaju se. Treba izbjegavati suvišna grananja Pravila za plivačke staze Logički poredati plivačke staze. Broj plivačkih staza ne bi trebao biti veći od 5.

100 ARIS - EPC

101 Uvod ARIS platforma ARIS (Architecture of Integrated Information Systems) - software čija je namjena usmjerena prema uspješnom provoñenju poslovnih procesa. ARIS Platform u podržava poslovne procese koji se pojavljuju u poslovnim organizacijama, kao što su npr.: upravljanje i organizacija, IT odjel, financijska kontrola itd. ARIS Platform je potpomaže Business Process Managament (BPM). ARIS Platform se sastoji od: ARIS Strategy Platform ARIS Design Platform ARIS Implementation Platform ARIS Controlling Platform

102 Uvod ARIS view ARIS platforma omogućuje izgradnju raznih organizacijskih modela. Samo jedan veliki model poslovne organizacije, samo sa jednim pogledom ne može biti od velike koristi. Puno je učinkovitije izraditi više specifičnih modela sa raznim pogledima na organizaciju i konstatirati njihovu povezanost. Pojedini model može sadržavati veći broj objekata i meñusobnih veza. Objekti korišteni u jednom modelu mogu se pojaviti i koristiti u drugim modelima. Za omogućavanje takve strukture modeli su organizirani u pet pogleda (Views): Organisation View (organizacija) statički modeli koji prikazuju organizacijsku strukturu. Uključuju: ljudske resurse (po hijerarhiji), tehničke resurse (opremu, transport itd.) i komunikacijske mreže Data View (podaci) - statički modeli koji prikazuju poslovne informacije. Uključuju: modele podataka, strukturu znanja, modele baza podataka, tehničke termine, informaciju. Function View (funkcije) statički modeli koji prikazuju procesne zadatke. Uključuju: funkcijske hijerarhije, poslovne ciljeve i softverske aplikacije. Process (Control) View (procese) dinamički modeli koji prikazuju ponašanje procesa, i u kakvom je to odnosu sa resursima, podacima i funkcijama u poslovnom okruženju. Product / Service View (proizvode i usluge) statički modeli koji prikazuju proizvode i usluge.

103 Uvod ARIS house O rganization headquarters plant area planning levels organizational chart organization - data E ntity R elationship M odel (ER M ) Data O R W C R C R access data - functions X OR org. - functions F 1, F2 F 3 function levels org. - funct. - da ta F1 F2 F4 F3 F5 F6 process F proc es sing F1 dialog F2 batch F3 dialog D ata event control (E P C ) input - outpu t F1 O O D F1, F2 E F D O P C D C ontrol F1 F F3 F 2 hierarchy processing types F 4 Function P 1 P 2 P4 P6 P 3 P 5 process P 1 P 2 P 3 P4 P 5 hierarchy P roduct

104 Uvod ARIS Control ARIS model type Value-added Chain Dijagram Core Processes Event Driven Process Chain (EPC) Business Processes Extended EPC (eepc) Process steps

105 Aris EPC The Event Driven Process Chain - dogañajima voñen procesni lanac (EPC) je osnovni tip modela za modeliranje poslovnih procesa u ARIS-u. Uz EPC često se koristi i prošireni (extended) eepc, koji pokazuje veze sa Organizacijskim i Podatkovnim dijelom. eepc je dinamički model koji zajedno povezuje statičke resurse poslovanja (sustave, organizacije, podatke itd.) i organizira ih tako da oni čine proces čiji je krajnji rezultat postizanje dodatne vrijednosti za poslovnu organizaciju. Osnovni tipovi objekata korištenih u EPC i eepc modelu: Dogañaji (Events) Funkcije (Functions) Operatori (Rules) - pravila Resursi (Resources) (Data-podaci; Organisation-organizacija; System-sistemi itd.)

106 Aris eepc (EPC) Dogañaj Operator odluke Resursi Funkcija primjer eepc modela u kojem su upotrijebljena četiri objekta.

107 information carrier Customer inquiry Customer contacts Customer inquiry to be created Open customer inquiry event activity Sales organizational unit Product data Sales Manager position data objects Customer specific configuration Configure product Mr. Eggerton person knowledge objects OLE objects Language knowledge Customer contracts Offer to send Create customer offer rule Need for follow-up Siebel CRM application primjer eepc modela u kojem su upotrijebljena proširenja sa organizacijskim i podatkovnim elementima

108 Aris EPC Dogañaji (Events) Dogañaji predstavljaju promjene stanja riječi kao rezultate procesa. To su: Vanjske promjene koje služe kao pokretač početka procesa ( npr. Uputnica zaprimljena ) Unutarnje promjene stanja kao rezultate procesa (npr. Pregled obavljen ) Završni rezultat kao vanjski efekt (npr. Nalaz uručen) Dogañaji predstavljaju preduvjete i postuvjete za svaki korak u procesu. Preduvjeti su takve stvari koje moraju biti prisutne, ili se moraju dogoditi prije nego aktivnosti budu nastavljene. Postuvjeti predstavljaju što će se promijeniti kao rezultat aktivnosti. Uputnica zaprimljena

109 Aris EPC Dogañaji (Events) Dogañaji se mogu pojaviti kao rezultat postupaka ili kao rezultat računalnih operacija. Krajnji dogañaj u jednom procesu može biti pokretač za drugi proces. Za opis dogañaja koriste se izraz oblika imenica glagol. Opis Imenica (informacija) Glagol (akcija) Uputnica zaprimljena Uputnica Zaprimljena Dogañaji aktiviraju funkcije! Uputnica zaprimljena

110 Aris EPC Funkcije (Functions) Funkcije predstavljaju aktivnosti koje se izvode kao dio poslovnih procesa. Cilj procesa analize je dobivanje dodatne vrijednosti za poslovnu organizaciju izvoñenjem funkcija. Funkcije mogu biti izvedene od strane osoba ili računalnih sustava. Funkcije imaju ulaze (informacije ili materijal), stvaraju izlaze (različite informacije ili proizvod) i mogu upotrebljavati resurse. Za opis funkcija koriste se izraz oblika glagol imenica. Opis Predavanje uputnice Glagol (akcija) Predavanje Imenica (informacija) Uputnice U detaljnim procesnim modelima, funkcije predstavljaju specifične, dobro-razumljive aktivnosti. Bitno je, ne koristiti prevelike, nerazumljive nazive funkcija. One moraju biti razumljive kako bi bilo koji korisnik mogao shvatiti proučavajući model što funkcije predstavljaju. Predavanje uputnice

111 Aris EPC Funkcije (Functions) Funkcije se aktiviraju uz jedan ili više dogañaja. U ARIS terminologiji dogañaji aktiviraju funkcije i funkcije uvijek kreiraju jedan ili više dogañaja. Takav slijed dogañaja koji aktiviraju funkcije i funkcije koje proizvode nove dogañaje zove se the EPC (dogañajima voñen procesni lanac) U stvarnim procesima stanje može biti složenije, jer su mogući i koncepti i pravila odlučivanja (operatori) koji proizvode višestruke procesne staze. Pri izgradnji EPC modela treba voditi brigu o bitnim pravilima: Svaki model mora imati najmanje jedan početni dogañaj i jedan završni dogañaj Funkcije i dogañaji su uvijek naizmjenični Funkcije se nikad ne bih trebale spajati sa funkcijama i dogañaji se nikad ne bih trebali spajati sa dogañajima. Funkcije generiraju dogañaje!

112 Aris EPC Operatori (Rules) Prilikom modeliranja stvarnih procesa često se pojavljuju paralelne procesne staze. Za to se koriste operatori, funkcije, dogañaji i to sve pomoću standardnih pravila za EPC modeliranje kao što su: Svaki model mora imati najmanje jedan početni i jedan završni dogañaj Funkcije i dogañaju su uvijek naizmjenični Funkcije i dogañaji imaju uvijek samo jednu ulaznu i jednu izlaznu vezu Procesne staze se uvijek razdvajaju i spajaju koristeći iste operatore Višestruki dogañaji aktiviraju funkcije, spajajući se i koristeći operatore Funkcije donose odluke Operatori uvijek slijede nakon funkcija koje donose odluke Operatori pokazuju važeću kombinaciju puteva koji slijede nakon odluke Dogañaji slijede nakon operatora ukazujući na aktualni izlaz odluke Operatori ne mogu imati višestruke ulaze i izlaze Grananje procesa mora biti zatvoreno istom vrstom operatora kojom je prvotno bilo započeto.

113 Aris EPC Operatori (Rules)

114 Aris EPC Operatori (Rules) Prikaz AND operatora grananja (I),

115 Aris EPC Operatori (Rules) Prikaz Exclusive OR (XOR) operatora odluke (Ekskluzivno ILI)

116 Aris EPC Operatori (Rules) Prikaz OR operatora odluke (ILI)

117 Aris EPC Odluke (Decisions) Modeliranje odluka Izvršavanjem funkcije stvaraju se odluke, koje se spajaju na operatore, a oni odreñuju moguće logične izlaze. Operatori imaju jedan ulaz i dva ili više mogućih izlaza. Izlaz operatora se uvijek povezuje na dogañaje koji pokazuju koji od njih dalje pokreće procesni put kroz model. U pravilu bih trebalo izbjegavati da dogañaji budu povezani kao ulazi na operatore OR ili XOR. Što donosi odluku koju stazu slijediti? Funkcija donosi odluku Operator odreñuje logiku Dogañaji pokazuju odluke - izlaze Prikaz modeliranja odluka Koje su moguće odluke izlazi? (a) Neispravno modeliranje (b) Ispravno modeliranje

118 Aris EPC Odluke (Decisions) Dva se operatora mogu koristiti za predstavljanje odluka: OR (ILI) bilo koja kombinacija procesnih staza XOR (Ekskluzivno ILI) jedna ili druga procesna staza (ne obje) Zgodno je modeliranje svih modela koristeći OR (ILI) operator (sličan je terminologiji koji se koristi u svakodnevnom jeziku). No u stvarnosti, većina odluka može imati samo jedan stvarni put (stazu) i koristi se XOR (Ekskluzivno ILI). Nepisano pravilo za operatere odluke glasi: Uvijek modeliraj odluke uz pomoć XOR operatera osim ako nije sigurna pojava višestruke kombinacije. Rezultat odluke će pokrenuti proces dalje kroz odreñenu jednu ili više procesnih staza. Ponekad su neke staze slijepe ulice u kojima proces završava, ali u normalnom okruženju razdvojene staze pomoću nekih od operatera se moraju ponovo negdje u procesnom modelu spojiti na prvotnu procesnu stazu. Ponovo spajanje procesa na glavnu procesnu stazu se uvijek obavlja uz pomoć operatera koji se je koristio i za odvajanje procesa na više procesnu stazu. Prikaz spajanja

119 Spajanje procesnih staza odluka (1) Upotrijebiti isti operater odluke za razdvajanje i spajanje Posljednji dogañaj u modelu (A) Spajanje operatera odluke poslije dogañaja Prikaz modeliranja odluka (B) Spajanje operatera odluke poslije funkcija

120 Spajanje procesnih staza odluka (2) Osnovne preporuke (pravila) za upotrebu operatera OR ili XOR Da li procesne staze operaterom ponovno spojiti poslije dogañaja ili poslije funkcije? Najbolje je ponovo spajanje sa korištenim operaterom napraviti uvijek poslije dogañaja, obzirom da svaki dogañaj na kraju neke od procesnih staza pokazuje da je ta procesna staza došla do svog kraja. Često se procesne staze koje su razdvojene sa više odluka i procesnih operatera moraju kasnije negdje u procesu spojiti na glavnu stazu, najčešće se to pojavljuje u istoj točci. U tom slučaju, iako se može sve te procesne staze spojiti sa jednim operaterom sa kojim su bile razdvojene, preporuča se koristiti iste operatere kojima su i razdvojeni.. Prva odluka Druga odluka Drugo spajanje Prvo spajanje Prikaz višestrukog spajanja procesnih staza

121 Aris EPC Odluke (Decisions) Za modeliranje grananja upotrebljava se operator AND (I). AND razdvaja proces na dvije ili više paralelnih grana. Grananje se (kao i staze dobivene odlučivanjem) kasnije spaja u jednu stazu glavnog procesa. Proces ne može krenuti dalje dok se sve grane koje se spajaju na operator ponovnog spajanja AND ne završe. Paralelne grane mogu biti završene istovremeno ali i u različito vrijeme. Ukoliko jedna osoba radi na dvije zadaće iz paralelnih grana to znači da će jedna grana biti završena ranije, a druga kasnije, a ako radi više osoba na zadaćama iz tih paralelnih grana tada se može pretpostaviti da će one biti završene istovremeno, iako ne mora biti. Takav vremenski raskorak završetka posla i prikupljanje procesnih podataka može se uporabiti za simulacije ili analize procesa, te za utvrñivanje slabih točaka u poslovanju ili nedostatku resursa za obavljanje pojedinog zadatka.

122 Aris EPC Odluke (Decisions) Višestruki aktivatori Postoje situacije kada nekoliko dogañaja može aktivirati proces. Primjeri modela višestrukih aktivatora dogañaja sa različitim operaterima.

123

124 Aris EPC Elementi modela

125 EPC Primjer Web kupnja: Kupac ima popis. Odabire proizvode s popisa te ih stavlja u košaricu. Provjerava da li su svi proizvodi s popisa u košarici, ako nisu traži proizvod s popisa i kada ga pronañe dodaje ga u košaricu. To radi dok svi proizvodi s popisa nisu u košarici. Kada su svi proizvodi s popisa u košarici nastavlja s procesom naručivanja Početak Web kupnje Odabir proizvoda s popisa Nisu svi u košarici Traži proizvod Proizvod nañen Dodaj proizvod u košaricu Svu su u košarici Nastavi s procesom naručivanja Nisu svi u košarici

126 Primjer projektnog zadatka Specijalistička ordinacija opis poslova Pacijent na šalteru predaje uputnicu (i drugu zdravstvenu dokumentaciju), te dokument o osiguranju. Na šalteru se podaci o pacijentu, uputnici i dokumentu o osiguranju evidentiraju. Posjet se evidentira u karton pacijenta. Karton sa priloženom dokumentacijom dostavlja se u ordinaciju na pregled. U ordinaciji pregledava se pacijenta, upisuje podatke u karton i ispisuje nalaz o pretrazi, koja se potom dostavlja na šalter. Po prijemu dokumentacije od liječnika, na šalteru se obračunavaju troškovi i naplaćuju se od pacijenta, a dostavlja izvješće o učinjenom. Ukoliko je pacijent osloboñen plaćanja HZZO-u se dostavlja i račun. Obrañuje se dokumentacija i predaje se pacijentu.

127 IDEF0 1. IDEF0 Dijagram konteksta A-0 Naziv: Specijalistička ordinacija

128 2. IDEF0 Dijagram dekompozicije I razina A0 Naziv: Specijalistička ordinacija

129 3. IDEF0 Dijagram dekompozicije procesa Obrada II razina A3 Naziv: Specijalistička ordinacija - Obrada

130 4. IDEF0 Stablo aktivnosti RPP Naziv: Specijalistička ordinacija - Obrada

131 DTP 5. DTP Dijagram konteksta 0 Naziv: Specijalistička ordinacija 6. DTP Dijagram prve razine 1 Naziv: Specijalistička ordinacija

132 7. DTP Dekompozicijski dijagram procesa Prijem 0 Naziv: Specijalistička ordinacija - Prijem 8. DTP Dijagram hijerarhijske dekompozicije 00 Naziv: Specijalistička ordinacija

133 UML dijagram aktivnosti 9. UML DA Postupanje specijalističke ordinacije DA1 Naziv: Specijalistička ordinacija

134 Postupanje Specijalističke ordinacija opis poslova Izmjena i proširenje Pacijent na šalteru predaje uputnicu (i drugu zdravstvenu dokumentaciju), te dokument o osiguranju. Na šalteru se podaci o pacijentu, uputnici i dokumentu o osiguranju evidentiraju. Posjet se evidentira u karton pacijenta. Karton sa priloženom dokumentacijom dostavlja se liječniku. Liječnik sukladno svojemu medicinskom znanju pregledava pacijenta, upisuje podatke u karton i ispisuje nalaz o pretrazi, koju potom dostavlja na šalter. Po prijemu dokumentacije od liječnika, na šalteru se obračunavaju troškovi. Ukoliko pacijent ima dopunsko osiguranje račun se ispostavlja osiguravatelju, a u suprotnom pacijentu. Za vrijeme dok pacijent plaća račun obrañuje se nalaz. Zatim se kompletira dokumentacija koja se potom skupa s nalazom predaje pacijentu.

135 10. UML DA proširenje DA2 Naziv: Specijalistička ordinacija

136 Aris - EPC 11. EPC Postupanje specijalističke ordinacije E1 Naziv: Specijalistička ordinacija

137 12. EPC Postupanje specijalističke ordinacije - izmjena E2 Naziv: Specijalistička ordinacija

138 Za vježbe koristiti: Dia portable (grafička aplikacija) Ili Microsoft Visio