INFORMACIJSKI SUSTAVI POSLOVANJU. Ciljevi, zadatci i izgradnja informacijskih sustava Josip Mesarić

Transcription

1 INFORMACIJSKI SUSTAVI POSLOVANJU Ciljevi, zadatci i izgradnja informacijskih sustava Josip Mesarić

2 Što ćete naučiti: Pojam, svrha i zadaci IS-a Dijelovi i podsustavi IS-a IS kao model poslovnog sustava Izgradnja IS-a Informatika- Informacijski sustav /16 2

3 Problemi dohvata podataka i proizvodnje informacija Primjer 1. Na temelju kojih podataka i kako se formira proizvođačka cijena nekog proizvoda u proizvođačkom poslovnom sustavu i unosi u jedinstveni cjenik proizvođača. Cjenik i katalog proizvoda predstavljaju osnovu za poslovno pregovaranje i predstavljanje poslovnog sustava. Na web stranici proizvođača nalazi se web-trgovina na kojoj se temeljem cjenika i kataloga mogu izvesti narudžbe od strane kupaca i provjeriti stanje raspoloživosti proizvoda. Informatika- Informacijski sustav /16 3

4 Problemi dohvata podataka i proizvodnje informacija Primjer 2. Uprava (direktor i voditelji poslovnih jedinica) moraju na temelju financijskih izvješća donijeti investicijsku odluku o proširenju kapaciteta i uvođenju novih tehnoloških rješenja u proizvodnji i skladištu Informatika- Informacijski sustav /16 4

5 Što bi trebalo uraditi? Prikupiti podatke Na neki ih način obraditi da dobijemo smislene informacije temeljem kojih ćemo donositi odluke Distribuirati podatke i informacije u primjerenom obliku onima kojima su potrebni Sačuvati ih i negdje pohraniti za kasniju upotrebu Informatika- Informacijski sustav /16 5

6 Rješenje: Informacijski sustav Sistematizirani (organizacijski uređen i svrhovit) skup aktivnosti, postupaka, metoda i tehnologije za prikupljanje, obradu, čuvanje i distribuciju podataka i informacija čini informacijski sustav poslovne organizacije. (može se ali ne mora bazirati se na informacijskim tehnologijama) Informatika- Informacijski sustav /16 6

7 Informacijski sustav - svrha Opskrbiti poslovni sustav informacijama potrebnim za Izvođenje poslovnog procesa Upravljanje poslovnim procesom Uspostavljanje i održavanje komunikacija u sustavu i sustava s okruženjem Informatika- Informacijski sustav /16 7

8 Poslovni sustav sadržaji, procesi i sudionci Kako se uspostavljaju veze??? Informatika- Informacijski sustav /16 8

9 Dobavljači K u p c i Poslovni sustav funkcije, procesi, radni tokovi i informacijski tokovi Drugi poslovni sustavi Ljudski resursi Uprava Menadžment Pravna služba Banke Računovodsvo i financije Nabava i kupovina Proizvodnja Skladište/ logistika Razvoj Marketing Prodaja Informatika- Informacijski sustav /16 9

10 Informacijski sustavi poslovnih funkcija Financije Glavna knjiga Ulazni računi Osnovna sredstva Računovodstvo troškova Upravljanje gotovinom Buđetiranje Izlazni računi Financisjko izvješčivanje Računovodstvo projekata Ljudski resursi Upravljanje kadrovskim razvojem Beneficije Plaće Usluge za zaposlene Skladište podataka Zdravstveno i ostalo osiguranje Upravljanje proizvodnjom Product costing Kontrola proizv. Narudžbi Usluge i popravci Planiranje proizvodnje Upravljanje projektima Konfiguriranje proizvoda Formule i recepti Procesni modeli Procesna kontrola i izvješčivanje Pogonsko knjigovodstvo troškova Upravljanje tokovima materijala Informatika- Informacijski sustav /16 10

11 Poslovni sustav elementi, podsustavi i okruženje uspostava veza u informacijskom polju Sve je u poslovnom sustavu opisano nekim konačnim skupom podataka; Ciljevi Tehnologija Procesi Objekti Događaji Sudionici Aktivnosti Ulazi Izlazi Upravljanja Komunikacije Zbog kompleksnosti prave se modeli INFORMACIJSKI RESURSI Informatika- Informacijski sustav /16 11

12 Informacijski resursi poslovnog sustava Procesi i nositelji Materijalni Financijski Ljudski Tehnološki Poslovne funkcije: Proizvodnja Marketing Nabava Prodaja Održavanje Računovodstvo Financije NESTRUKTURIRANI PODATCI I INFORMACIJE STRUKTURIRANI Određuju način: Pribavljanja Unosa Obrade Pohrane Distribucije Informatika- Informacijski sustav /16 12

13 Zahtjevi u pogledu informacija Informacije proizvedene u nekoj formi moraju imati slijedeće karakteristike: [1] Točnost informacije moraju biti oslobođene grešaka Pravovremenost informacije moraju biti isporučene u vrijeme kad su potrebne Kompletnost informacija mora biti cjelovita Pouzdanost informacije ne mogu imati protuslovni značaj za donositelja odluka [1] Gupta, U. Information Systems, Prentice Hall, 2000., str. 17. Informatika- Informacijski sustav /16 13

14 Zašto informacijska tehnologija? Olakšava rad Oslobađa od rutinskih poslova Čini vas efikasnijim u obavljanju poslova Čini informacije lakše dostupnim Pouzdanija je od čovjeka u pogledu mogućih grešaka Omogućava brže donošenje odluka... Informatika- Informacijski sustav /16 14

15 Informacijski sustav dijelovi i podsustavi Kriteriji i točke promatranja za podjelu Svrha i cilj Sustav za obradu transakcija Sustav za potporu odlučivanju Sustav za komunikaciju i suradnju Arhitekura Sistemska arhitektura Poslovna arhitektura Operativna arhitektura Arhitekturalne komponente (ljudi, strojevi, podatci, programi) Poslovna funkcija kojoj je namijenjen Financije Računovodstvo Proizvodnja Marketing Ljudski resursi... Informatika- Informacijski sustav /16 15

16 IS Proizvodnje IS Računovod. IS Financija IS Marketinga IS nabave IS Prodaje Uredski IS... itd. Dijelovi IS-a za izvršenje ciljeva IS-a Sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad Inteligentne metode odlučivanja Modeli odlučivanja Inteligentni sustav za potporu odlučivanju Sustav za potporu odlučivanju Sinteza informacija iz transakcijskog IS-a Upravljački IS Transakcijski (operativni) IS-i Informatika- Informacijski sustav /16 16

17 Informacijski tokovi i razine odlučivanja Agregirane informacije i podatci Strateški management Misija, strateški ciljevi i strateteški plan Taktički management Taktički (srednjeročni) ciljevi i taktički plan Operativni management Taktički (kratkoročni) ciljevi i operativni plan Dataljne informacije i podatci Poslovni procesi, operacije i događaji Horizontalni informacijski tokovi Poslovne funkcije Informatika- Informacijski sustav /16 17

18 Arhitektura Informacijskig Sustava Oblikovanje sustava

19 Što treba oblikovati pri izgradnji i funkcioniranju IS-a OSNOVNA IDEJA KAKO SE TO RADI U ARHITEKTURI? Postoje zahtjevi klijenata Analize, idejno rješenje i arhitektonske zakonitosti Fizički elementi i odnosi Izgradnja i oblikovanje Funkcioniranje procesni odnosi, upravljanje i kontrola Informatika- Informacijski sustav /16 19

20 Što treba oblikovati pri izgradnji IS-a elementi arhitekture 1. Logička arhitektura 2. Operativna arhitektura 3. Fizička arhitektura programska i računalna infrastruktura 4. Poslovna arhitektura 5. Razvojna arhitektura Informatika- Informacijski sustav /16 20

21 Pristup oblikovanju - što treba oblikovati Logička arhitektura Funkcionalni zahtjevi poslovnih procesa koji će biti implementirani u poslovni proces Manualni procesi koji nisu uključeni u proces Opis logičkog funkcioniranja procesa - pretvorba logičkog modela procesa u fizički model za odabranu arhitekturu Sheme aplikacija Integrativne komponente arhitekture sustavi za potporu isuradnju Poslovni procesi koji su uključeni u arhitekturu Ograničenja (lokacija, ljudi, poslovna kultura) Analiza i distribucija procesa Operativna arhitektura Analize rizika i sustavi zaštite Definiranje prava pristupa logičkih grupa korisnika Upravljanje projektima Upravljanje ljudskim resursima Informatika- Informacijski sustav /16 21

22 Što treba oblikovati Fizička arhitektura -računalna infrastruktura Odabir tehničke arhitekture sustava grupiranje i distribucija obrade na različite lokacije Poslužitelji (serveri) i operacijski sustavi Mreže raspored aktivne i pasivne opreme i njihova specifikacija, povezivanje s drugim, postojećim sustavima fizička spremišta: baze podataka, tablice, datoteke Primjenski softver utvrđivanje strukture programa na temelju modela procesa (logički) proces ili skup procesa jedan ili više programskih modula određivanje veza između modula (standardno strukturnim kartama) preciziranje programske logike Klijentska sučelja i raspored radnih stanica protokoli pristupa i razmjene podataka oblikovanje zaslonskih maski i izvješća Operacijski sustavi Izrada procedura za provjeru ispravnosti i konverziju sustava Informatika- Informacijski sustav /16 22

23 Što treba oblikovati Poslovna arhitektura Organizacija poslovnih procesa i poslovnih funkcija Organizacija poslovnih podataka pretvorba konceptualnog modela podataka u logički model (relacijski, postrelacijski, objektnorelacijski), ako nije učinjena ranije pretvorba logičkog modela podataka u fizički model podataka za odabrani SUBP; shema baze podataka Razdvajanje zahtjeva Slojne domene i način njihova povezivanja Funkcije sustava = slojevi arhitekture Pohrana podataka (data storage) Pristup podacima (data access logic) Elementi obrade (application logic) Sučelje (presentation logic) Informatika- Informacijski sustav /16 23

24 Što treba oblikovati Razvojna arhitektura Dobavljači koji podupiru arhitekturu- proizvođači operacijskih sustava, programskih jezika, alata i programa pogonitelja, firmware-a Integrativne komponente arhitekture protokoli Poslovni procesi koji su uključeni u arhitekturu Ograničenja (lokacija, ljudi, poslovna kultura) Sociokulturološka i politička ograničenja Informatika- Informacijski sustav /16 24

25 Modeli arhitekture Uobičajeni modeli arhitekture poslužiteljska (server-based) obrada se obavlja na poslužitelju klijentska (client-based) obrada se obavlja na osobnom računalu ili drugom uređaju klijent-poslužitelj (client-server based) kombinacija prethodne dvije Informatika- Informacijski sustav /16 25

26 Centralizirana arhitektura Višekorisničko računalo (mainframe, minicomputer) + terminal pohrana podataka (datoteke i baze podatka) poslovna logika (programska podrška) korisničko sučelje (uobičajeno znakovno sučelje ) sučelje sustava (mrežne i druge komponente) Distribuirana prezentacija opcionalna nadgradnja središnjih aplikacija zamjenom znakovnog sučelja grafičkim, koje se izvodi na osobnom računalu produljuje vijek starih aplikacija, ali se funkcionalnost ne može značajno poboljšati Informatika- Informacijski sustav /16 26

27 Peer to peer arhitektura Informatika- Informacijski sustav /16 27

28 Dvoslojna arhitektura Klijent - jednokorisničko računalo sučelje, obrada i pohrana povezljivost na poslužitelje (opcionalno na druge klijente) Poslužitelj - višekorisničko računalo dijeljena baza podataka, obrada i servisi sučelja povezljivost s klijentima i drugim poslužiteljima Korisnicima izgleda kao da jedno računalo (njihov PC) obavlja cijeli posao Prednosti izolacija promjena u pojedinom sloju kvalitetnija (lakša) obrada središnje upravljanje integritetom podataka na poslužitelju Nedostaci održavanje aplikacijske logike (programa) na svim klijentima debeli klijenti Informatika- Informacijski sustav /16 28

29 Dvoslojna arhitektura Informatika- Informacijski sustav /16 29

30 Troslojna arhitektura Karakteristike Distribucija baza podataka i poslovne logike na zasebne poslužitelje poslužitelj aplikacija + poslužitelj baza podataka + klijent poslužitelj baza podataka upravljanje podacima poslužitelj aplikacija upravljanje transakcijama, "preuzeto s podatkovnog poslužitelja dio ili čitava poslovna logika, "preuzeta" s klijenta Klijent korisničko sučelje dio poslovne logike - onaj koji se ne mijenja ili je osobnog karaktera Prednosti i nedostaci Prednosti bolja raspodjela opterećenja veća skalabilnost - mogućnost ekspanzije, npr. povećanja broja korisnika, bez preopterećenja ili potrebe za promjenom procedura) Nedostaci složeni (komplicirani) dizajn i razvoj problem raspodjele podataka, procesa, sučelja veće opterećenje mreže Informatika- Informacijski sustav /16 30

31 Troslojna arhitektura Informatika- Informacijski sustav /16 31

32 Višeslojne arhitekture Informatika- Informacijski sustav /16 32

33 Uloga klijenta - debeli klijent Debeli klijent Podatkovna logika integrirana u klijenta Nema obrade podataka na serveru ili je obrada minimalna Minimalna ili nikakva elastičnost na promijene poslovne politike Prednosti veća samostalnost klijenta rasterećenje glavnog računala (servera) može imati lokalnu bazu podataka mogu se nabaviti jeftina računala sa snažnim procesorima velika mogućnost rada sa zastarjelim podacima Nedostaci poslovna logika integrirana na klijenta promjena poslovne logike znači instaliranje nove verzije aplikacije na svim klijentima ako s vremenom aplikacija postane spora (zbog količine podataka), treba promijeniti sve klijente razvoj velike aplikacije s vremenom postaje vrlo kompleksan (sav kod je na klijentu) Informatika- Informacijski sustav /16 33

34 Uloga klijenta - tanki klijent Tanki klijent Podatkovna logika se nalazi na poslužitelju Osnovna namjena klijenta je prikaz podataka Većinom se koriste u poslovnim sustavima Tipičan primjer tankog klijenta je web preglednik Prednosti promjena poslovne logike ne znači nužno i promjenu u klijentskom dijelu aplikacije promjena poslovne logike može se obaviti centralizirano računala ne moraju imati veliku procesorsku snagu ukoliko s vremenom obrada postane spora (zbog količine podataka), može se povećati snaga središnjeg računala kao tanki klijent može se koristiti npr. web preglednik (dobro definirano i svima dostupno) smanjena mogućnost rada sa zastarjelim podacima (gotovo za svaku promjenu ide se na server) manja kompleksnost razvoje velikih aplikacija (kod je podijeljen na serverski dio i klijentski dio) Nedostaci veliko opterećenje glavnog računala, a to znači skupo glavno računalo ukoliko se kao klijent koristi web preglednik moraju se poštivati njegova ograničenja Informatika- Informacijski sustav /16 34

35 Evolucija informacijskih sustava poduzeća Stupanj integracije Jednostavne obrade, zasebne aplikacije i datoteke podataka; batch obrada; Jezici III generacije Hijerarhijske baze podataka i mrežni modeli; jednostavne obrade nad velikim brojem podataka; specijalizirani jezici; (COBOL) Slabo povezane aplikacije; obrada i podatci su na središnjem računalu Pojava novih baza podataka i jezika (4GL) Za rad s bazama podataka; pojava PC-a, obrade se odvajaju od podataka; inteligentni terminali; lokalne mreže i funkcionalno orijentirane aplikacije ` Relacijske baze dsa podataka i sustavi za upravljanje bazama podataka (DBMS); SQL; modularni razvoj aplikacija na jedinstvenim bazama; integracija poslovnih procesa Application process Višedimenzijske baze podataka i OLAP; CASE alati za projektiranje informacijskih sustava; Pojava ERP sustava Grafički OS i nova sučelja Internet i intranet; lokalne i globalne mreže; klijentskoposlužiteljske tehnologije u dva i više slojeva; html i XML Exchange Organizati on NDPS Manager Objektno orijentirane baze i objektnorelacijske baze podataka; novi oblici podataka; brze mreže i novi jezici za mrežne aplikacije godina Informatika- Informacijski sustav /16 35

36 Nepovezani dijelovi parcijalni IS i nužnost integracije Neintegrirani poslovni informacijski sustav Zasebna aplikacija i lokalna baza podataka Marketing Naknadna obradba Prilagodba formata Management Ne postoji direktna veza Naknadna obradba Prilagodba formata Financije i računovodstvo Zasebna aplikacija i lokalna baza podataka Ne postoji direktna veza Zasebna aplikacija i lokalna baza podataka Proizvodnja, skladištenje, distribucija Glavna baza Informatika- Informacijski sustav /16 36

37 Integrirani informacijski sustav - ERP INTEGRIRANI INFORMACIJSKI SUSTAV ERP OKOLINA Drugi poslovni sustavi Exchange Virtual Server Jedinstvena baza podataka Marketing Računovodstvo DBMS Transakcijska baza Application entity Transakcijska baza Aplikacije za pojedine funkcije Intenzivna komunikacija Application entity Opći poslovi Application entity Exchange Organizati on DBMS Glavna baza Transakcijska baza Transakcijska baza Application entity Proizvodnja, skladištenje, distribucija ERP- enterprise resource planning Management Application entity Skladište podataka Informatika- Informacijski sustav /16 37

38 Modeliranje i izgradnja informacijskog sustava Model: pojednostavljena slika stvarnosti Informacijski sustav kao cjelina je previše kompleksan da bi se opisali svi njegovi detalji Sustav se dekomponira na manje cjeline podsustave i elemente Podsustavi i elementi opisuju se konačnim i bitnim podatcima Vrste modela: Statički opisuju potrebne entitete (sve stvari o kojima se vode podaci) i njihova svojstva Dinamički opisuju ponašanja elemenata i podsustava promjene njihova stanja i međusobnu uvjetovanost Informacijski sustav model poslovnog sustava u informacijskom polju Informatika- Informacijski sustav /16 38

39 Zašto modelirati poslovne procese: Za lakše razumijevanje poslovnih procesa Za razumijevanje programske podrške Za definiranje i optimizaciju strukture i arhitekture Reinžinjerstvo poslovnih procesa Za razumijevanje ciljeva poslovnih sustava Za dizajn programske podrške Uspostavljanje organizacije Uspostavljanje odnosa s okruženjem Informatika- Informacijski sustav /16 39

40 Okviri za modeliranje poslovnih procesa koncepcijske osnove Akteri netko ili nešto što je u interakciji sa sustavom Izvršitelji zaposlenici u poslovnim procesima Aktivnosti Entiteti objekti relevantni za poslovni proces (proizvodi, strojevi, dokumenti...) Tijek (međusobna ovisnost) procesa (slučajevi upotrebe) Organizacijske cjeline Načini i oblici komunikacije aktera i izvršilaca tijekom procesa Informatika- Informacijski sustav /16 40

41 Model informacijskog sustava sastoji se od: modela podataka - definiranje podataka u inf. sustavu kojima se opisuju stvarni elementi posl. sustava (npr. proizvod se opisuje nazivom, cijenom, jed. mjere, itd.) modela procesa (ili model funkcija) - opisuje procese i funkcije kojima se mijenjaju podaci (npr. ispis računa, izračun prodajne cijene, obračun kamata itd.) modela izvršitelja (resursa) - opisuje tehničku opremu (hardware), programsku opremu (software), ljude izvršitelje (lifeware) i organizaciju svih elemenata u cjelinu (orgware). Informatika- Informacijski sustav /16 41

42 Opisi procesa i događaja Narativno (jezičnim opisom) Dijagramski Dijagram toka podataka (DFD) Logički aspekt Fizički aspekt Sistemski dijagram Entitet odnos dijagrami (ER) UML dijagrami Informatika- Informacijski sustav /16 42

43 Narativni opis - primjer: prodaja i plaćanje robe Entitet Paragraf Aktivnost Kupac 1 1. Izdaje (šalje) ček i doznaku Prijamni odjel 1 2. Ovjerava ček Prijamni odjel 1 3. Ispisuje plaćeni iznos i broj čeka na doznaci Prijamni odjel 1 4. Priređuje sumarni iznos doznaka Prijamni odjel 1 5. Šalje skupinu doznaka i kopiju ukupnog iznosa knjigovodstvu izlaznih računa Prijamni odjel 1 6. Šalje skupinu čekova blagajniku Knjigovodstvo IR 2 7. Unosi iznos ukupnog u računalo (putem terminala) Knjigovodstvo IR 2 8. Unosi iznos ukupno broj kupca, broj računa, iznos plaćen po računu i broj čeka Računalo (terminal)2 ispravan 9. Provjerava da le je račun otvoren i da li je iznos plaćen Informatika- Informacijski sustav /16 43

44 Narativni opis - primjer: prodaja i plaćanje robe - nastavak Entitet Paragraf Aktivnost Računalo Ažurira transakcijsku bazu izlaznih računa Računalo Upozorava na eventualne pogreške Računalo Bilježi događaje u dnevnik Računalo Tiska (štampa) slip za depozit u banku Blagajnik Uspoređuje slip sa sumarnim izvješćem za čekove Blagajnik Odnosi polog u banku Računalo Pravi izvještaj blagajne Knjigovodstvo IR Uspoređuje računalno izvješće s doznakama i izračunatim totalom Knjigovodstvo IR Šalje (knjiži) ukupan iznos u glavnu knjigu Izvor: Gelinas, Sutton, Accounting information system Informatika- Informacijski sustav /16 44

45 Fizički DFD sistemska infrastruktura Unos kupca Čekovi i doznake 1.0 Prijam Potvrđene doznake i sumiranje ukupnog Pokazuje gdje, kako, od strane koga je izvršen proces (događaj) Ovjereni čekovi Ovjereni čekovi 2.0 Izlazni računi 3.0 Blagajna Zbir računa koje je platio kupac Lista Primitaka gotovine Ukupan iznos Broj kupca Broj računa Iznos plaćen Broj čeka Ukupno gotovina Slip depozita i čekovi Slip za depozit 4.0 Računalo Banka Dnevnik Knjiga izlaznih računa Knjigovođa Glavna knjiga Informatika- Informacijski sustav /16 45

46 Logički dijagram pokazuje što i koji zadatci se izvršavaju Unos kupca Plaćanje Monetarni transfer (čekovi) 1.0 Prihvaća račun gotovine Ukupni računi kupca 2.0 Bilježi skupne račune Depozit 3.0 Blagajna Dnevnik prijama gotovine Glavna datoteka izlaznih računa 4.0 Priređivanj e skupnog izvješća Ukupno Banka Knjigovodstvo Glavna knjiga Informatika- Informacijski sustav /16 46

47 Sistemski dijagrami Izlazni računi Računalo Blagajna Kupac Uvedene doznake A Doznake Čekovi Ovjera čekova Zapis iznosa i broja čeka Priređivanje sume za doznake Sume Provjera pogrešaka Ukupno čekovi Knjigovodstvo Glavna knjiga Unos totala Kupca, Broj računa Iznos Broj čeka Provjera prihvaćanje Prihvaćene doznake Uspoređiv anje Suma računa kupca koji su plaćeni Provjra, Unos u dnevnik Glavna datoteka ulaznih računa Ispis dnevnog izvješća Suma Plaćenih računa kupca Lista uplata Podatci ogotovini za dnevnik Ispis slipa za depozit Ovjereni čekovi Privrem. datotek a Ovjereni čekovi Usporedba Depozit slip 1,2 Puni se dok ne primi depozit slip Greška (nije pronađena) Ovjereni čekovi Depozit slip Ovjereni čekovi Izvještaj gotovine Banka A Informatika- Informacijski sustav /16 47

48 Izgradnja informacijskog sustava Izgradnju IS-a treba organizirati kroz PROJEKT, tj. skup organiziranih poslova koje treba obaviti u određenom roku Sudionici u projektu izgradnje IS-a? korisnici poslovodstvo (menadžeri) informatičari (projektanti, analitičari, organizatori, programeri) Metode koje se koriste pri izgradnji IS-a: inženjerstvo sustava, informacijsko inženjerstvo, programsko (softversko) inženjerstvo Informatika- Informacijski sustav /16 48

49 Planiranje/strategija informacijskog sustava Analiza poslovnog sustava Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu) Oblikovanje informacijskog sustava Izrada informacijskog sustava Uvođenje u rad informacijskog sustava Održavanje informacijskog sustava Informatika- Informacijski sustav /16 49

50 Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu) Planiranje/Strategija IS-a (identificirati korisnike, opseg, nedostatke postojećeg IS-a, ciljeve novog IS-a, načiniti plan razvoja IS-a) Analiza poslovnog sustava (promatraju se poslovi, intervjuiraju korisnici, čita dokumentacija, da bi se utvrdili: poslovni objekti, poslovne funkcije ili procesi i posl. događaji, provodi se reinženjering posl. procesa, definiraju se informacijski zahtjevi - što će sustav raditi) analitičari izrađuju specifikacije informacijskih zahtjeva u obliku dijagrama tokova, ili dijagrama objekata (entiteta) Informatika- Informacijski sustav /16 50

51 Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu) nastavak1 Oblikovanje IS-a - kako će IS raditi? (na temelju modela podataka oblikuju se baze podataka, a na temlju modela procesa oblikuje se algoritam za obradu podataka) Izrada IS-a (programiranje funkcija, kod proceduralnih prog. jezika programira se postupak, a kod neproceduralnih - uvjeti rješenja) Informatika- Informacijski sustav /16 51

52 Faze izgradnje IS-a: (prema linearnom, ili tzv. vodopadnom pristupu) nastavak 2 Uvođenje u rad IS-a (obuka korisnika, prijelaz sa starog na novi IS, testiranje novog IS-a, stavljanje novog IS-a u upotrebu) Održavanje IS-a uočavanje i ispravljanje grešaka IS-a, prilagođavanje novim promjenama tekuće održavanje sustava Informatika- Informacijski sustav /16 52

53 Izgradnja IS-a podržana računalom Programsko inženjerstvo podržano računalom (Computer Aided Software Engineering - CASE) omogućava unos rezultata razvoja IS-a u katalog (repozitorij, enciklopediju), stvarajući tako računalnu dokumentaciju modela IS-a iz modela sustava može generirati dijelove, tablice u relacijskoj bazi, a na temelju definiranih algoritama može generirati i programski kod sadrži i pomagala za analizu i provjeru rezultata razvoja IS-a, te ispis dokumentacije na papir Informatika- Informacijski sustav /16 53

54 Problemi u izgradnji i korištenju informacijskih sustava izgradnja IS-a je skup poduhvat analiza uspješnosti razvoja IS-a pokazuje da je samo oko 40% projekata zadovoljilo očekivanja, a 30% propalo 1$ uložen u info. tehnologiju u SAD vraća tek 0,60 $ (neracionalnost u korištenju IT) često se poslovi i dalje obavljaju na tradicionalan način, samo uz primjenu novije tehnologije Informatika- Informacijski sustav /16 54

55 Preduvjeti za uspjeh i razlozi neuspjeha IS-a u praksi Preduvjeti uspjeha: Apsolutna podrška od strane managementa Lakoća upotrebe modula Primjereno vrijeme uvođenja Tehnološka osnova Prihvaćenost od strane korisnika Prihvaćenost od strane managementa Informatika- Informacijski sustav /16 55

56 Upravljanje informacijskim sustavom Načini organiziranja informacijskog sustava: kao Odjel za informacijski sustav (ili informatički centar, računski centar, centar za obradu podataka) Glavni informacijski menadžer (Chief Information Officer) planira i izrađuje strategiju razvoja informacijskog sustava kao Korisničko računarstvo (End User Computing) - dobiva zamah pojavom osobnih računala, te prijateljskog programskog okruženja (user-friendly interface) Krajnji korisnici aktivno sudjeluju u razvoju i korištenju info-sustava, i sve veći broj njih gotovo samostalno udovoljava potrebama za obradom svojih podataka (npr. direktor čita god. izvještaj iz skladišta podataka, uredski radnik sam obrađuje tekst, i sl.) Informatika- Informacijski sustav /16 56

57 Upravljanje informacijskim sustavom - nastavak kao Informacijski centar (Information Center) - kao vanjske ustanove za informatičku izobrazbu i konzultantstvo Unajmljivanje informacijskih usluga (Outsourcing) - povjeravanje specifičnih zadataka specijaliziranim tvrtkama za informacijske usluge Ako poduzeće nema dovoljno informatičkih stručnjaka, ili je jeftinije povjeriti neki specifični zadatak profesionalnoj grupi, a osnovni je razlog: SVATKO NEKA BUDE STRUČNJAK U SVOM PODRUČJU. Najčešći poslovi koji se povjeravaju specijaliziranim tvrtkama: razvoj aplikacija, održavanje računala, obavljanje drugih informacijskih poslova. Informatika- Informacijski sustav /16 57