Me uutjecaj informacijskog i poslovnog sustava. Sa etak

Transcription

1 Me uutjecaj informacijskog i poslovnog sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Mladen Herek Sa etak Poslovni sustav Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izuzetno je va an segment ukupnog gospodarskog, socijalnog i politi~kog ivota u Republici Hrvatskoj. Poslovni sustav Zavoda, definiran kao skup svih resursa koji ~ine podaci, informacije, kadrovi, zakonska i podzakonska regulativa i poslovni procesi koji iz tih resursa proizlaze, po svojim osnovnim karakteristikama spada u ve}e i slo enije poslovne sustave. Poslovni sustav Zavoda, kao dio ukupne djelatnosti dru{tva, nu no mora uklju~iti kao jedan od pravaca u svom cjelokupnom djelovanju i razvoj informatike. Informacijski sustav Zavoda sastavni je dio poslovnog sustava, iz kojeg proizlazi,a ~ine ga informatizirani poslovni procesi poslovnog sustava koji se odvijaju na prate}oj tehni~ko-tehnolo{koj osnovici i u funkciji su brzog i kvalitetnog obavljanja poslova kao podr{ka poslovnom sustavu. Poslovni i informacijski sustav Zavoda jedna su cjelina. Jedan bez drugog ne mogu kvalitetno funkcionirati i tek me usobnom interakcijom ta dva sustava nastaje nova kvaliteta poslovnih procesa. Poslovni sustav nadre en je informati~kom sustavu i on ga determinira u zadanim okvirima informati~ke struke, a zajedni~ki rad na projektiranju temelj je izgradnje kvalitetnog informacijskog sustava kao podr{ke poslovnom sustavu Zavoda. 35 godina Uvod Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Zavod) osnovan je Zakonom o mirovinskom osiguranju radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja radnika i drugih osiguranih osoba. Djelatnost Zavoda odre ena je Zakonom o mirovinskom osiguranju, drugim propisima, Statutom Zavoda, te drugim op}im aktima Zavoda. Osnovna djelatnost Zavoda je provedba obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup mirovinskog osiguranja) u okviru ukupne mirovinske reforme u Republici Hrvatskoj. Iz navedenog proizlazi da je poslovni sustav Zavoda izuzetno va an seg- ment ukupnog gospodarskog, socijalnog i politi~kog ivota u Republici Hrvatskoj, a provedba mirovinskog osiguranja ima dalekose ne posljedice za ukupnu stabilnost i razvitak Republike Hrvatske. Poslovni sustav Zavoda definiran kao skup svih resursa, koji ~ine podaci, informacije, kadrovi, zakonska i podzakonska regulativa i poslovni procesi koji iz tih resursa proizlaze, po svojim osnovnim karakteristikama spada u ve}e i slo enije poslovne sustave. Poslovni sustav Zavoda, kao dio ukupne djelatnosti dru{tva, nu no mora uklju~iti kao jedan od pravaca ukupnog razvoja i razvoj informatike u svom cjelokupnom djelovanju, ne samo zbog toga {to se danas bez in- 61

2 formatike ne mo e kvalitetno i brzo obaviti niti jedan zna~ajniji posao, osobito u podru~ju dru{tvenih djelatnosti, odnosno javne uprave, ve} i zbog karakteristika samog poslovnog sustava Zavoda i njegove funkcionalno-teritorijalne organizacije. Temeljna pretpostavka brzog i kvalitetnog poslovanja je ujedna~avanje normativne, podatkovne i procesne infrastrukture, koje ~ine poslovni sustav Zavoda, s jedne strane, te omogu}avanje informatizacije poslovnih procesa preko odgovaraju}e tehnolo{ko-tehni~ke osnovice, koji ~ine informacijski sustav Zavoda, s druge strane. Informacijski sustav Zavoda Informacijski sustav Zavoda sastavni je dio poslovnog sustava koji mu je nadre en i iz kojeg proizlazi. Cilj mu je informati~ka podr{ka poslovnom sustavu Zavoda, {to mora rezultirati djelotvornim i ujedna~enim obavljanjem poslovnih procesa i funkcija odre enih strategijom cjelokupnog poslovnog sustava. Informacijski sustav Zavoda ~ine informatizirani poslovni procesi poslovnog sustava koji se odvijaju na prate- }oj tehni~ko-tehnolo{koj osnovici i u funkciji su brzog i kvalitetnog obavljanja poslova kao podr{ka poslovnom sustavu. Pri tome informacijski sustav nu no mora pratiti i funkcionalnu i teritorijalnu organizaciju Zavoda, {to je poseban tehnolo{ko-tehni~ki problem u okviru informacijskog sustava Zavoda. Osnovne poslovne aktivnosti u informacijskom sustavu Zavoda su: odr avanje postoje}eg informacijskog sustava, odnosno informatiziranih poslovnih procesa razvoj, odnosno projektiranje kojim obuhva}amo nove neautomatizirane poslovne procese. Odr avanje postoje}eg informacijskog sustava Zavoda je uvjet funkcioniranja poslovnog sustava Zavoda za one poslovne procese koji su informatizirani. Odr avanje postoje}eg informacijskog sustava svodi se na odr avanje teku}ih obrada s ugradnjom potrebnih korekcija proiza{lih iz promjena poslovnih procesa, uvjetovanih ~initeljima izvan ili unutar Zavoda, te kori{tenje podataka iz postoje}ih baza podataka koje ~ine informacijski sustav Zavoda. Prvi korak informatizacije do sada neinformatiziranih poslovnih procesa je projektiranje. Aktivnosti projektiranja izuzetno su va ne u okviru poslovnog sustava Zavoda, jer zna~e korak naprijed u pobolj{anju ukupnog poslovnog procesa i korak naprijed prema tranziciji Zavoda u modernu javnu ustanovu u funkciji pru anja usluga korisnicima. Stru~no i kvalitetno projektiranje je preduvjet za djelotvornu informatizaciju poslovnih procesa i za ukupno funkcioniranje tih procesa. Ove dvije osnovne poslovne aktivnosti informacijskog sustava Zavoda odre ene su programom rada Sektora informatike, koji je sastavni dio programa rada Zavoda. Ovdje posebno moramo naglasiti neplanirane aktivnosti uvjetovane promjenama zakona i podzakonskim propisima, odlukama Upravnog vije}a Zavoda, propisima i uredbama Vlade Republike Hrvatske, koje mogu ugroziti stabilnost i sigurnost poslovnog i informacijskog sustava Zavoda, jer su rokovi koji prate takve promjene uvijek prekratki, a sami poslovni procesi gotovo u pravilu nedovoljno definirani. Naravno da te neplanirane aktivnosti uvijek imaju prioritet u odnosu na ostale poslove Zavoda, pa samim tim i u odnosu na poslove unutar informacijskog sustava Zavoda. Te neplanirane aktivnosti utje~u na izvr{enje planiranog programa rada i Sektora informatike i Zavoda. Posebno moramo naglasiti da je u Zavodu ve}ina projekata interdisciplinarna, odnosno me usektorska, jer poslovni procesi ne zavr{avaju na granicama pojedinih sektora ili odjela. To ima posebno utjecaj na informacijski sustav Zavoda koji mora biti otvoren za integralnost takvih kompleksnih poslovnih procesa. Dapa~e, gledaju}i razvoj informacijskog sustava Zavoda, mo emo zaklju~iti da informati~ke zakonitosti razvoja projekata upu}uju na potrebu ja~anja me usektorske suradnje unutar poslovnog sustava Zavoda. 62

3 Utjecaj informacijskog sustava Zavoda na poslovni sustav Zavoda Informacijski sustav u okviru poslovnog sustava Zavoda djeluje ve} 35 godina. U tom razdoblju informacijski sustav Zavoda do ivio je intenzivan razvoj, uvjetovan s jedne strane potrebama poslovnog sustava, a s druge strane razvojem informati~kih mogu}- nosti, tj. tehni~ko-tehnolo{ke osnovice. U proteklih 35 godina informatika je podru~je koje se najvi{e i najbr e razvijalo i u potpunosti promijenilo na- ~in ivota i rada ljudi na kraju XX. stolje}a. Danas je bez informatike nezamisliva bilo koja ozbiljna ljudska aktivnost u gospodarskom svijetu, u svijetu znanosti, u svijetu dru{tvenih aktivnosti i javne uprave, medicine, financija, odnosno u svim porama ljudskog djelovanja, uklju~uju}i i privatan ivot. Preslikav{i takvo okru enje u poslovni sustav Zavoda, mo emo zaklju~iti da se poslovanje Zavoda temeljito razlikuje u razdoblju prije pojave informatike i nakon toga. Uklju~ivanjem informatike u poslovni sustav, Zavod je dobio na: brzini poslovnih procesa kvaliteti i to~nosti poslovnih procesa kontroli poslovnih procesa ujedna~enosti poslovnih procesa manjim kadrovskim potrebama ve}oj povezanosti poslovnih procesa i unutarnjih ustrojstvenih jedinica unapre enju i reorganizaciji poslovnih procesa boljoj povezanosti s vanjskim poslovnim subjektima. Prva faza razvoja informacijskog sustava Zavoda bila je automatizacija kriti~nih masovnih poslovnih procesa. Prvo veliko poslovno podru~je koje je informatizirano u Zavodu bila je isplata mirovina, koja je do tada bila zasnovana isklju~ivo na ru~nom radu likvidatora, ru~nom ispisivanju doznake i ru~nom vo enju ra~unskih listova po pojedinom korisniku. U tom razdoblju prije uvo enja informatike, uskla ivanje mirovina za tada{njih korisnika zahtijevalo je u zavr{noj realizaciji tri mjeseca intenzivnog rada likvidatora, dok se danas zavr{na realizacija uskla ivanja mirovina za korisnika obavi primjenom informatike najvi{e za dva dana. U toj po~etnoj fazi poslovni sustav se zbog ograni~ene tehni~ko-tehnolo{ke osnovice ~esto morao prilago- avati mogu}nostima informatike, {to svakako nije bilo dobro rje{enje. Na sre}u, to razdoblje potrajalo je samo do po~etka osamdesetih godina pro{log stolje}a, kada je informatika, zbog svojeg galopiraju}eg razvoja, dosegla drugu fazu razvoja u kojoj je»sve postalo mogu}e«. Poslovni sustav vi{e se nije morao prilago avati mogu}nostima informatike, ve} je informatika mogla u potpunosti podr`ati zahtjeve poslovnog sustava. U toj fazi razvoja u poslovnom smislu razvile su se prve baze podataka, koje su bile zna~ajan iskorak prema brzini, kvaliteti i to~nosti poslovanja, a otvorile su i mogu}nost pobolj{anja samih poslovnih procesa, {to je u praksi i provedeno. Idealne mogu}nosti pru aju se danas, u tre}oj fazi razvoja informatike, kada je informatika tehni~ko-tehnolo{- ki toliko evoluirala da je ubrzala i samo projektiranje pomo}u razvojnih alata (CASE alati), {to je jo{ vi{e omogu}ilo suradnju korisnika i informati- ~ara koji, rade}i svaki svoj posao, zajedni~ki grade informacijski sustav kao nezamjenjivu podr{ku poslovnom sustavu. Pri tome se poslovni sustav ne mora libiti promjena, do kojih se neminovno dolazi kada informatiziramo poslovne procese, prvenstveno s poslovno-organizacijskog aspekta. U toj fazi razvoja informatike pojavila se velika opasnost za kvalitetu poslovnog sustava zbog mi{ljenja da se informatika mo e i mora u potpunosti podrediti poslovnom sustavu Zavoda i da se informatizirati mo e sve bez obzira na to jesu li poslovni procesi dobro ili lo{e osmi{ljeni. Dapa~e, ponekad informatizacija poslovnih procesa upravo zahtijeva njihovu promjenu zbog postizanja maksimalne u~inkovitosti u svim fazama rada. Tu dolazi do izra aja kvalitetno projektiranje kao preduvjet kvalitetne realizacije ukupnog posla. Kakva god bila promjena informatike u tehnolo{ko-tehni~kom smislu koja razvoj projektiranja znatno ubrza- 63

4 va, zakonitosti razvoja projekata informatizacije poslovnog procesa ostaju su{tinski iste. To zna~i da se mijenja tehnologija, a ne sadr aj, i uz razvoj tehnologije sve br e i jednostavnije dolazimo do sadr aja. Razvija li se projekt ru~no ili uz pomo} alata za projektiranje, uvijek postoje iste faze razvoja u svakom pojedinom projektu, samo {to je uz pomo} alata ve}a brzina razvoja projekta. Ista na~ela projektiranja vrijede i za projekte razvoja internetskih aplikacija, odnosno uz ~etvrtu fazu razvoja informatike koja se odvija na do sada najbr i na~in. Internetske aplikacije razvijaju se uva avaju}i specifi~nosti e-poslovanja, jer to su projekti ve}inom orijentirani na krajnjeg korisnika potro{a~a, a ne na stru~nog radnika i njegovo radno mjesto, odnosno unutarnji poslovni proces. U slu~aju Zavoda internetske aplikacije usmjerene su prema krajnjem korisniku usluga koje Zavod pru a i to je potpuno novo podru~je, ~ije mogu}nosti treba {to je mogu}e vi{e osvojiti i iskoristiti radi pru anja kvalitetnih usluga korisnicima i racionalnijeg poslovanja. Projektiranje u informacijskom sustavu Zavoda Zajedni~ki rad korisnika i informati~ara i pravila timskog rada odre ena su Pravilnikom o organizaciji i metodama projektiranja u informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Faze u razvoju informati~kog projekta su: projektni zadatak na osnovi snimke stanja eksterni dizajn projekta interni dizajn projekta razvoj aplikacije (programiranje i testiranje) uvo enje projekta u produkciju. Projektni zadatak na osnovi snimke stanja je prva faza u razvoju projekta. Ovdje je bitno naglasiti da se projektni zadatak radi na osnovi snimke postoje}eg stanja, koja informati~arima, ali i korisnicima, otkriva poslovne procese i funkcije u pojedinim radnim cjelinama te ukazuje na»uska grla«, neodgovaraju}u organizaciju, kontrolu i za{titu poslovnog procesa i mogu}nosti gdje se taj proces mo`e pobolj{ati. Svrha snimke stanja nije da se postoje}e stanje takvo kakvo je informatizira, ve} da se na osnovi nje i mogu}nosti koje daje informatika poslovni proces pobolj{a u najve}oj mogu}oj mjeri, odnosno da se informatizacijom poslovnog procesa dobije nova kvaliteta. Sam projektni zadatak sadr i: ciljeve projekta globalnu koncepciju budu}ih poslovnih procesa vezu s drugim informacijskim sustavima globalni plan rada za cijeli projekt. Ciljevi projekta koji se ele posti}i (glavni i sporedni) usko su vezani uz globalnu koncepciju budu}ih poslovnih procesa, uva avaju}i snimku stanja i na osnovi nje eventualno pobolj- {anje tih istih poslovnih procesa. Korisnici zajedno s informati~arima intenzivno rade i u drugoj fazi razvoja projekta, a to je eksterni dizajn projekta, koji sadr i: definiranje potrebnog fonda podataka ulazne podatke izlazne podatke definiranje poslovnih procesa opis organizacije rada upute o radu korisnika tehnolo{ko-tehni~ku osnovicu plan rada u slu~aju ispada sistema. Bez obzira na tehnologiju kojom se provodi projektiranje, svaki projekt mora imati i ima definirane poslovne procese, fond podataka, ulazno/izlazne podatke i opis organizacije rada ili izraziv{i to jednom rije~ju sadr aj. Tek kada imamo definiran sadr aj mo- emo uz pomo} najmodernije tehnologije pristupiti informatizaciji sadr aja, odnosno posla. Upravo je zbog sadr aja potrebno da voditelj projekta ne bude informati~ar, ve} da voditelj projekta bude korisnik iz poslovnog podru~ja za koje se projekt razvija, a iz samog sadr aja proizlazi i nadre enost poslovnog sustava u odnosu na informacijski sustav, iako oni najbolje funkcioniraju kada ~ine nedjeljivu cjelinu. Interni dizajn projekta i faza realizacije projekta (programiranje i testi- 64

5 ranje) su faze koje se sve vi{e ubrzavaju razvojem informati~ke tehnologije. Tu se prije svega misli na mogu}nost izrade prototipova i modela u pojedinim fazama internog dizajna i u slu~aju njihovog neprihva}anja od strane korisnika, mogu}nost kreiranja novih prototipova i modela do kona~nog zadovoljavaju}eg rezultata. Na taj na~in sve se vi{e isprepli}u faze eksternog i internog dizajna, pa postoji mi{ljenje da su te faze nepotrebne, ve} da se mo e nakon snimke stanja i projektnog zadatka odmah pristupiti izradi programa, {to sigurno rezultira lo{ijom kvalitetom informati~kog projekta, a to se jasno vidi iz sadr aja tih»nepotrebnih faza«. Ne mo e se metodom poku{aja nadoknaditi metoda projektiranja, ve} se moraju spojiti mogu}nosti nove tehnologije s metodom projektiranja i njenim fazama razvoja. Rezultat takvog rada su informatizirani procesi koji tra e kontinuirano odr avanje i stalne dorade pa sam posao mo e postati nepregledan i nedjelotvoran i nakon nekog vremena zahtijevati cjelokupnu reviziju. U fazi internog dizajna i fazi razvoja aplikacije, naglasak je na poslu informati~ara, dok korisnici sudjeluju u fazi testiranja do dono{enja kona~ne odluke da je projekt zavr{en, odnosno do utvr ivanja da odgovara projektnom zadatku i eksternom dizajnu, te da je spreman za uvo enje u produkciju. U fazi uvo enja u produkciju opet se isprepli}u dva povezana aspekta. Jedan je ~isto informati~ki, a to je uklapanje projekta u postoje}i informacijski sustav, uskla uju}i standarde u odnosu na baze podataka i transakcijski rad, standarde izvo enja obrada, odr avanje i sve ve}e zahtjeve za za- {titom podataka i cjelokupnom sigurno{}u projekta. Drugi je korisni~ki, koji mora rije{iti organizacijske pretpostavke za uvo enje projekta u produkciju, kao {to su sistematizacija radnih mjesta, poslovni prostor, potrebna informati~ka i ostala oprema, te organizacija i provedba poduke korisnika na nov na~in rada. Nakon pokusnog rada projekt je spreman za uvo enje u produkciju. Tek kada projekt pro e sve navedene faze, mo emo zaklju~iti da je napravljen kvalitetno i da je postignuta svrha i ostvaren cilj. Njegovo }e odr- avanje biti znatno lak{e nego kod projekta u kojem nisu kvalitetno provedene sve faze projektiranja. Zato je izuzetno va no da se u zajedni~kom radu na projektiranju, odnosno gradnji poslovnog i informacijskog sustava Zavoda korisnici i informati~ari pridr avaju Pravilnika o organizaciji i metodama projektiranja u informacijskom sustavu Zavoda. Projektni tim klju~ kvalitetnog projekta Kvalitetno projektiranje zahtijeva i kvalitetnu organizaciju tog poslovnog procesa u kojem treba biti {to vi{e standarda, a {to manje improvizacije. Pridr avanje standarda osigurava upotrebljiv rezultat (projekt), jer u suprotnom rezultat ovisi o snala ljivosti i»vidovitosti«ljudi koji rade na razvoju projekta. Bit dobrog projekta je sagledavanje poslovnog procesa sa svih aspekata. Zavod organizacijski prati projektiranje kroz projektna tijela: Odbor za informacijski sustav grupe za razvoj projektni timovi radne skupine za uvo enje projekta u produkciju. Odbor za informacijski sustav prvenstveno prati cjelokupne aktivnosti na izgradnji informacijskog sustava Zavoda i predla e mjere za njegovo ostvarivanje i unapre ivanje. Odbor za informacijski sustav utvr uje godi{- nji program rada informacijskog sustava Zavoda i odre uje prioritete njegove realizacije. S obzirom na to da su ~lanovi Odbora ravnatelj Zavoda, koji je ujedno i predsjednik Odbora, te pomo}nici ravnatelja, nije upitna strate{- ka i ukupna uloga Odbora unutar nu - ne veze poslovnog i informacijskog sustava Zavoda. Grupe za razvoj su osnovane na razini pojedinih sektora i one prate izgradnju pojedinih sektorskih informacijskih podsustava. Osnovni zadatak grupe za razvoj je da prati i koordinira rad projektnih timova unutar sektora i me usektorsku suradnju. Grupa za razvoj utvr uje projektni zadatak, predla e sektorskim pomo}nicima ravnatelja voditelja i ~lanove projektnog ti- 65

6 ma, te nakon prezentacije projektnog tima utvr uje eksterni dizajn projekta. Radna skupina za uvo enje projekta u produkciju je izvr{no radno tijelo koje se sastoji od ~lanova projektnog tima s korisni~ke i informati~ke strane i novih ~lanova iz svih poslovnih podru~ja Zavoda, koji osiguravaju pretpostavke za uvo enje projekta u produkciju. To su prije svega poslovne odluke za koje ~lanovi projektnog tima nemaju ovla{tenja, kao {to su: osiguranje poslovnog prostora izmjena sistematizacije nabava uredskog namje{taja nabava potrebne informati~ke opreme edukacija radnika Sredi{nje i podru~nih slu bi. Naravno da se aktivnosti radne skupine i projektnog tima trebaju odvijati {to je vi{e mogu}e paralelno, ne ~ekaju}i zavr{etak jedne faze projekta da bi zapo~ela sljede}a. Projektni tim je izvr{no stru~no tijelo koje provodi poslovni proces samog projektiranja. Samo projektiranje je klju~na poslovna aktivnost u razvoju projekta. Projektni tim izra uje projektni zadatak, eksterni dizajn, interni dizajn, izra uje aplikaciju i uvodi projekt u produkciju. Projektni tim sastavljen je od korisnika i informati~ara, koji svaki u pojedinoj fazi preuzimaju vode}u ulogu, no ono najva nije je konstantan zajedni~ki rad tijekom razvoja cijeloga projekta. Voditelj projektnog tima je obavezno korisnik iz poslovnog sustava Zavoda. Korisnici su stru~ni radnici iz poslovnog podru~ja koje je obuhva- }eno projektom. Oni moraju dobro poznavati vlastiti poslovni proces i imati organizacijske sposobnosti i sposobnost sagledavanja budu}ih poslovnih procesa u uvjetima informatizacije, kako bi unaprijedili dotada{nji na~in rada, daju}i novu kvalitetu poslovnom sustavu. ^lanovi projektnog tima su, naravno, i informati~ari. Oni, uz potrebnu stru~nost iz podru~ja informatike, trebaju poznavati poslovni proces koji projekt obuhva}a, kako bi pomogli korisniku u sagledavanju mogu}nosti koje informatika pru a, a zbog unapre enja poslovnih procesa koji su projektom obuhva}eni. Zajedni~ki rad korisnika i informati- ~ara u fazama razvoja projekta treba se odvijati tako da korisnik definira poslovne procese, utvrdi potreban fond podataka, odredi ulaze i izlaze iz tih poslovnih procesa, sadr aj podataka i logi~ku me uzavisnost podataka, a informati~ar sve to treba preto~iti u dizajn baze podataka i izradu odgovaraju}ih programa, uz potrebno uva avanje pravila struke i standarda. Nakon zajedni~kog testiranja gotov projekt implementira se u produkciju. Tek tada krajnji korisnik uz precizne upute za rad mo e biti uklju~en u informatizirani poslovni proces koji je obuhva}en novim projektom. Iz svega navedenog vidi se klju~na uloga projektnog tima u kojem korisnik i informati~ar zajedni~ki grade informacijski sustav kao nezamjenjivu podr{ku postoje}em poslovnom sustavu i unapre enju njegovih poslovnih procesa. Iz navedenog je jasno da je poslovni sustav nadre en informacijskom sustavu i da ga on determinira u zadanim okvirima informati~ke struke, te da je samo zajedni~ki rad na projektiranju temelj izgradnje kvalitetnog informacijskog sustava. Zaklju~ak Poslovni i informacijski sustav Zavoda jedna su cjelina. Jedan bez drugog ne mogu kvalitetno funkcionirati i tek me usobnom interakcijom ta dva sustava dobijemo novu kvalitetu poslovnih procesa. Ta nova kvaliteta ne iskazuje se samo u informatizaciji poslovnog procesa, ve} prvenstveno u pobolj{anju funkcioniranja poslovnog procesa koje smo postigli informatizacijom, posebno nagla{avaju}i me usektorsku povezanost poslovnih procesa, odnosno me usobnu povezanost informacijskih podsustava unutar informacijskog sustava Zavoda. Poslovni sustav nadre en je informati~kom sustavu i on ga determinira u zadanim okvirima informati~ke struke, a zajedni~ki rad na projektiranju, kao i uva avanje stru~nih znanja, temelj je izgradnje kvalitetnog informacijskog sustava kao podr{ke poslovnom sustavu Zavoda. 66

7 Summary The Interference between the Informatics and the Croatian Pension Insurance Institute Business Systems The Croatian Pension Insurance Institute business system is important segment of the Croatian economics and segment of its social and political life. The CPII business system, defined as the unity of all resources such as data, information, staff, legislation and the business processes as their results, is one of the largest and the most complex business system. As a part of the overall activity of the society, the development of CPII business system has to include in itself the informatics development too. Informatics system is determined by the CPII business system as its integral part. It consists of the automated business processes that are performed on the appropriate technical-technological basis, functioning as a quick and quality task performance that supports the business system. Business and informatics systems are the unity. They cannot function without each other, and theirs interaction brings new quality to business processes. It is obvious that the business system subordinates the informatics system and determines it within the scope of the informatics profession. Besides, only the integrated development is the basis for a high-grade information system development that supports the CPII business system. 67