Miloš Brdar IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA REGIONALNE BANKE

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Miloš Brdar IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA REGIONALNE BANKE DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA REGIONALNE BANKE DIPLOMSKI RAD Predmet: Financijsko računovodstvo Mentor: Prof.dr.sc. Josipa Mrša Student: Miloš Brdar Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: Rijeka, rujan 2014.

3 SADRŽAJ 1. UVOD PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA RADNA HIPOTEZA SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENE METODE STRUKTURA RADA FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE POJAM BANKE Vrste banaka Bankarski poslovi Kontni plan za banke SASTAVLJANJE TEMELJNIH FINANCIJSKI IZVJEŠTAJA Standardi financijskog izvještavanja banke Temeljna načela i pretpostavke kod sastavljanja financijskih izvještaja Korisnici računovodstvenih informacija TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE Bilanca Račun dobiti i gubitka Izvještaj o novčanom tijeku Izvještaj o promjenama kapitala Bilješke uz financijske izvještaje IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U BANCI OSNOVNI POJMOVI BITNI ZA RAZUMIJEVANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA Novac i novčani ekvivalenti Novčani primici i izdaci Neto novčani tijek SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA Poslovne aktivnosti Investicijske aktivnosti Financijske aktivnosti METODE SASTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA Direktna metoda Indirektna metoda... 35

4 3.4. RAZLIKE IZMEĐU NOVČANIH TIJEKOVA BANKE I PODUZETNIKA ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PRIMORSKOJ BANCI D.D NOVČANI TIJEKOVI U PRIMORSKOJ BANCI D.D SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PRIMORSKOJ BANCI D.D Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti u Primorskoj banci d.d Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d SLOBODNI NOVČANI TIJEK U PRIMORSKOJ BANCI D.D SUSTAV POKAZATELJA NA TEMELJU IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA DNEVNA LIKVIDNOST I DNEVNI IZVJEŠTAJ O TRGOVANJU NA NOVČANOM TRŽIŠTU IZVJEŠTAJ O DNEVNOJ LIKVIDNOSTI DNEVNI IZVJEŠTAJ O TRGOVANJU NA NOVČANOM TRŽIŠTU ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABLICA... 63

5 1. UVOD Banke imaju veliku ulogu u gospodarskom sustavu jedne zemlje. Zbog toga je potrebno posvetiti puno pažnje mjerenju kvalitete poslovanja banaka. Takvo mjerenje kvalitete najčešće se provodi kroz analizu temeljnih financijskih izvještaja, među kojima posebnu pozornost treba posvetiti i izvještaju o novčanom tijeku. Izvještaj o novčanom tijeku sastavni je dio temeljnih financijskih izvještaja među koje ubrajamo bilincu, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama glavnice te bilješke uz financijske izvještaje. Svrha sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja je pružanje informacija o financijskom položaju poslovnog subjekta, te služe za donošenje važnih ekonomskih odluka. U bilanci, računu dobiti i gubitka, te izvještaju o promjeni glavnice iskazuju se ekonomske kategorije i to imovina, obveze, kapital, rezultati poslovanja razdoblja, promjene kapitala i dr. S druge strane, izvještajem o novčanom tijeku predočavaju se financijske kategorije, tj. novčani primici i novčani izdaci. Predmet ovoga rada je upravo izvještaj o novčanom tijeku na primjeru banke, te će se shodno tome u nastavku provesti detaljnija analiza samog izvještaja. 1.1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA Izvještaj o novčanom tijeku spada u jedan od temeljnih financijskih izvještaja koji prikazuje promjene u financijskom položaju banke, a izrađuje se kao i što mu samo ime kaže na osnovi priljeva i odljeva novca i novčanih ekvivalenata u određenom obračunskom razdoblju. Da bi se došlo do informacije o tome koliko je banka sposobno stvarati novac iz redovitih, osnovnih aktivnosti i je li to dovoljno za normalno poslovanje, primici i izdaci se svrstavaju u: a) poslovne aktivnosti b) investicijske aktivnosti c) financijske aktivnosti 1

6 Razlika između ukupnih primitaka i ukupnih izdataka je čisti novčani tijek, a važno je naglasiti da se dobit ili gubitak banke nikako ne smije izjednačiti sa novčanim tijekom jer banka može ostvariti izuzetno visoku stopu dobiti prema računu dobiti i gubitka, a istovremeno bankrotirati iz razloga manjka gotovog novca zbog nemogućnosti naplate potraživanja. Izrada i analiza izvještaja o novčanom tijeku pruža nam važne informacije o rezultatima upravljanja novčanim resursima te sposobnosti u savladavanju rizika poslovanja kroz osiguravanje likvidnosti i solventnosti banke. Uz to daje nam ključne informacije za procjenu kvalitete zarada, stupnju obnovljivosti poslovnih resursa te stupnju konkurentnosti na tržištu. Opstanak i razvoj glavni je cilj poslovanja svake banke, a da bi to bilo moguće potrebno je da banka raspolaže s određenom količinom novca i novčanih ekvivalenata. Priljevi i odljevi novca trebali bi biti u skladu s planiranim da bi se banka moglo dugoročno održati na tržištu. Iz navedenog problema istraživanja može se definirati i sam predmet istraživanja. Predmet istraživanja je: definirati osnovne odrednice novčanog tijeka te njihove strukture, metode sastavljanja izvještaja o novčanim tijekovima, prikaz osnovnih pokazatelja izvedenih na temelju izvještaja o novčanim tijekovima te dnevna izvješća povezna s likvidnošću banke. Kao objekt istraživanja nalaze se novčani tijekovi u banci, novac i novčani ekvivalenti u banci, izvještaj o novčanim tijekovima, analiza izvještaja o novčanim tijekovima u Primorskoj banci d.d. te analiza dnevnih izvještaja o novčanom tijeku i dnevnoj likvidnosti za potrebe HNB-a. Za provođenje istraživanja bitno je najprije teorijski obraditi i pojasniti što je to izvještaj o novčanim tijekovima i što se u njemu prikazuje. 1.2 RADNA HIPOTEZA Radna hipoteza određena je kroz problem i predmet istraživanja. Radna hipoteza glasi: Konzistentnim spoznajama o novčanom tijeku, i izvještaju o novčanom tijeku moguće je pouzdanije ocjeniti uspješnost poslovanja banke, te pružiti kvalitetniju podlogu za donošenje odluka. 2

7 1.3 SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Svrha istraživanja je pružiti bolju podlogu za razumijevanje izvještaja o novčanim tijekovima u bankama. Cilje ovog rada je istražiti i ukazati na važnost izvještaja o novčanim tijekovima u poslovanju banke. 1.4 ZNANSTVENE METODE Pri istraživanju tematike koja je objašnjena u ovom diplomskom radu pod naslovom Izvještaj o novčanim tijekovima regionalne banke. korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativne i deskriptivne metode te metode kompilacije. Pomoću navedenih metoda pokušati će se riješiti predmet istraživanja te dokazati postavljena hipoteza. 1.5 STRUKTURA RADA U prvom dijelu rada, u UVODU, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su korištene u istraživanju tematike te struktura rada. U drugom dijelu koji ima naslov POJAM BANKE I TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA BANKE obrađen je pojam banke, bankarski poslovi, kontni plan banke i dat je pregled sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja u bankama. Treći dio koji ima naslov IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U BANKAMA objašnjava značenje informacija izvještaja o novčanim tijekovima, prikazuje sadržaj izvještaja po pojednim aktivnostima, daje okvire sastavljanja te obrađuje metode strukturiranja izvještaja o novčanim tijekovima. ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PRIMORSKOJ BANCI D.D. naziv je četvrtog dijela diplomskog rada u kojem se objašnjavju novčani tijekovi 3

8 od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti na primjeru banke. U ovom djelu obrađen je i slobodni novčani tijek u banci, te primjeri financijskih pokazatelja koji proizlaze iz izvještaja o novčanom tijeku. DNEVNI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU I DNEVNA LIKVIDNOST naslov je šestog dijela, a u njemu se daj pregled dnevnih izvještaja o novčanom tijeku i likvidnosti koje banka sastavlja za potrebe HNB-a. U šestom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojom je dokazana postavljena hipoteza. 4

9 2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE Financijski izvještaji predstavljaju temeljnu podlogu i polaznu točku za analizu poslovanja bnake. Oni pružaju informacija o banci, i to o njezinoj imovini, obvezama, glavnici, prihodima i rashodima (financijskom rezultatu), ostalim promjenama glavnice te novčanim tijekovima. Zadatak računovodstva kao uslužne funkcije prijeko potrebne za upravljanje bankom jest prikupljanje i obrada podataka financijske prirode te prezentiranje tako dobivenih informacija zainteresiranim korisnicima (Žager et.al, 2008:52). U ovom poglavlju govoriti će se o samom pojmu banke, vrstama banaka, bankovnim poslovima te financijskim izvještajima banaka. 2.1 POJAM BANKE Banke su kroz povijest bile, a u većini zemalja i danas su najvažnije financijske posredničke institucije. Banke pripadaju najvažnijim financijskim institucijama u gospodarstvu. Prema jednoj od mnogobrojnih definicja Banka je samostalna financijska organizacija osnovana kao dioničko društvo koja obavlja djelatnost na načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti (Kandžija V, Živko I, 2004: 27). Općenito banka se može definirati kao financijska institucija koja u pasivi ima depozite koji su po prirodi novac, dok u aktivi uglavnom ima kredite (Nikolić, Pečarić, 2007:191). S obzirom da je bankovni posao od «javnog interesa» te svojevrsna priviliegija i monopol, osnivanje i poslovanje banke uređuje se zakonom, njime se obično određuje da druga poduzeća ne mogu koristiti u svom nazivu riječ banka, kao niti izvedenice od te riječi ako nisu osnovane po takvom zakonu (Zakon o kreditnim institucijama, NN 54/13, čl. 180). Banke prikupljajući sredstva putem depozita, te plasirajući tako prikupljena sredstva najčešće u obliku kredita, ne ostvaruju samo svoju korist, već alokacijskom efikasnošću, utječu na razvoj i dobrobit cijelog gospodarstva. 5

10 2.1.1 Vrste banaka Podjela banaka u svijetu zasniva se na određenim kriterijima klasifikacije. Postoji više mogućih podjela banaka, pa uz klasičnu podjelu banaka na koju najčešće nailazimo moguća je i podjela na mala, srednje i velike banke. Kako velike banke tako i male su se u svojem razvoju, ovisno od specifičnosti bankarskog sustava, usmjeravale prema određenoj skupini klijenata ili vrsti i ročnosti sredstava s kojima su poslovale. Posljednjih godina banke zbog promjena u svojem okruženju ( pojačane konkurencije nebankovnih institucija, tehnoloških inovacija ) teže ka pružanju što putpunije usluge svojim komitentima. Iz tog razloga banke ulaze u netradicionalne poslove za banku, kao što su poslovi osiguranja, iznajmljivanje sefova, usluge mirovinskog osiguranja, usluge investiranja u vrijednosne papire. Klasična podjela banaka u odnosu na funkcije i vrste poslova koje obavljaju je (Katunarić A., 1988:33): 1. Emisione banke - centralna ( središnja banka ) je vrhovna novčana vlast neke zemlje. Njena osnovna uloga je izdavanje novca, te održavanje stabilnosti novac i financija. 2. Univerzalne banke - obavljaju sve vrste bankarskih poslova. 3. Specijalizirane banke a) komercijalne banke b) razvojne banke (vrše dugoročno kreditiranje gospodarskog razvoja, kod nas je to HBOR- Hrvatska banka za obnovu i razvoj) c) poslovne banke d) eskontne banke e) lombardne banke f) akceptne banke g) hipotekarne banke h) devizne banke i) granske banke Promatrajući strukturu današnjih banaka može se zaključiti da prevladavaju univerzalne banke koje obavljaju sve bankovne poslove, te razvojne banke kao specijalizirane. 6

11 2.1.2 Bankarski poslovi Bankarski poslovi su poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ili temeljem zakonskih propisa. Prema Zakonu o bankama (od Zakonu o kreditnim institucijama), banak može pružati osnovne i dodatne financijske usluge. Osnovne bankovne usluge su ( Zakon o kreditnim institucijama, NN 54/13, čl. 4): 1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava 2. odobravanje kredita i zajmova 3. izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektroničkog novca Dopunske bankovne usluge mogu se svrstati u sljedeće kategorije (Zakon o kreditnim institucijama, NN 54/13, čl. 5): 1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring) 2. financijski najam (leasing) 3. izdavanje garancija ili drugih jamstava 4. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta a. instrumentima tržišta novca b. prenosivim vrijednosnim papirima c. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove d. financijskim ročnicama i opcijama e. valutnim i kamatnim instrumentima 5. platne usluge u skladu s posebnim zakonima 6. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost 7. izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja 8. iznajmljivanje sefova 9. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu 10. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala 11. upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim 7

12 12. poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima 13. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja, te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima 14. poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja 15. druge slične usluge koje su navedene u odobrenju za rad banke Dopunske usluge se najčešće obavljaju putem posebne pravne osobe društvo za pomoćne bankovne usluge. Iako je banke najčešće pružaju sve bankovne usluge najveći dio dobiti proizlazi iz osnovnih usluga. Bankarski poslovi se djele prema različitim kriterijima (Kandžija V, Živko I, 2004: 119). 1. prema funkcionalnosti razlikuju se: a) kreditni poslovi b) poslovi mobilizacije sredstava c) vlastiti poslovi d) administrativno planski poslovi e) komisiono - posrednički poslovi 2. prema ročnosti razlikuju se: a) kratkoročni poslovi b) srednjoročni poslovi c) dugoročni poslovi 3. prema valutnoj strukturi mogu biti: a) poslovi u domaćoj valuti b) devizni poslovi 4. prema bilančno analitičkom obilježju razlikuju se se: a) aktivni poslovi b) pasivni poslovi c) neutralni poslovi Pod pasivnim bankarskim poslovima podrazumijevaju se poslovi mobilizacije novčanih sredstava tj. poslovi kojima banka formira svoj financijski i kreditni potencijal. S obzirom da banka sredstva pribavlja od drugih vlasnika (subjekata), sa stajališta bilance 8

13 ovi poslovi predstavljaju obavezu banke i nalaze se u njenoj pasivi. U pasivne poslove spadaju emisija novca, držanje depozita po viđenju, uzimanje kredita od drugih banaka, izdavanje vrijednosnih papira. U aktivne poslove spadaju poslovi plasiranja svih oblika kako kratkoročnih tako i dugoročnih kredita. Aktivnim poslovima banka stvara financijska potraživanja, obračunava aktivne kamata, koje su u pravilu više od pasivnih kamata te na taj način ostvaruje prihod. Neutralni ili posrednički poslovi, kao najstariji bankarski poslovi, obuhvaćaju vrlo veliki broj poslova, u kojima se banka ne pojavljuje niti kao dužnik niti kao vjerovnik već kao posrednik. U neutralne poslove se ubrajaju poslovi platnog prometa, depo poslovi, prodaja vrijednosnih papira, mjenjački poslovi, koje banka obavlja za račun klijenta i pritom naplaćuje proviziju. Temeljna zadaća banke je prikupljanje slobodnih novčanih sredstava brojnih klijenata s ciljem da ta sredstva usmjeri u kreditne i druge oblike plasmana. Izvori sredstava se nalaze u pasivi, a krediti i drugi oblici plasmana u aktivi banke. Izvori sredstava banke, te aktiva prikazani su u sljedećoj tablici Tablica 1. Bilanca banke AKTIVA PASIVA likvidna sredstva krediti investicije ( nekreditni plasmani) vlasnička ulaganja ostalo depoziti nedepozitni izvori temeljni kapital ostalo Izvor: (Kandžija V, Živko I:120) U bankarstvu, aktiva u bilanci stanja uključuje četiri osnovna tipa imovine, gotovinu u trezoru i depozite u drugim depozitnim institucijama (C), vrijednosne papire koji nose 9

14 kamatu (S), kredite i lizinge dostupne klijentima (L), i mješovitu imovinu (MA). Obveze se djele na dvije glavne kategorije, i to na depozite koje je banka dužna raznim osobama, od kojih je ujedno i primila te depozite (D), i nedepozitna zaduživanja na tržištu kapitala i novca (NDB). Na kraju, temeljni kapital predstavlja dugoročna sredstva koja vlasnici daju banci (EC). Stoga se jednaksot može zapisati kao ( S. Rose, 2005:19): C+S+L+MA=D+NDB+EC Gotovina (C) služi za pokrivanje potreba za likvidnošću, u slučaju podizanja depozita, potražnje za kreditima od strane klijenata ili za druge neplanirane ili hitne potrebe za gotovim novecm. Vrijednosnice (S) su sekundarni izvor likvidnosti i predstavljaju još jedan izvor prihoda. Krediti (L) se uglavnom odobravaju radi prihoda koji nose, dok mješovta imovina uglavnom sačinjava fiksnu imovinu u vlasništvu banke (S. Rose, 2005:19). Depoziti (D) su obično su glavni izvor sredstava za banku, zajedno s nedepozitnim zaduživanjima (NDB) koja nadopunjavaju depozite. Na kraju, temeljni kapital daje dugoročnu, relativno stabilnu bazu financijske potpore na koju se bankaoslanja u rastu i pokrivanju mogućih nepredviđenih gubitaka (S. Rose, 2005:19) Kontni plan za banke Banke i financijske organizacije su obvezene primjenjivati računski (kontni) plan koji je donijela Hrvatska narodna banka. Jedinstveni računski plan primjenjuje se radi osiguranja podataka za potrebe monetarne i devizne politike, te ostvarivanje ostalih funkcija središnje banke. Računi su u kontom planu razrađeni u okviru sljedećih deset razreda: (Uputa za primjenu kontog plana za banke, NN 29/06) - Razred 0 Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice. - Razred 1- Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni obračuni - Razred 2- Tekuće obveze i interni obračuni 10

15 - Razred 3- Devizna sredstva i plasmani - Razred 4- Plasmani u vrijednosne papire i slične financijske instrumente. - Razred 5- Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing - Razred 6- Rashodi i prihodi i financijski rezultat poslovanja - Razred 7- Obveze u devizama - Razred 8- Obveze u domaćoj valuti - Razred 9- Kapital i izvanbilančni zapisi Banke su dužne voditi knjigovodstvo (glavnu knjigu) sukladno propisanom rasporedu računa u kontnom planu za banke. 2.2 SASTAVLJANJE TEMELJNIH FINANCIJSKI IZVJEŠTAJA Banka je dužna voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s važećim propisima i standardima struke, kako je navedeno u Zakonu o bankama. Osim toga banka sastavlja i objavljuje temeljena financijska izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu i međunardonim računovodstvenim standardima. Financijski izvještaji su strukturiran financijski prikaz financijskog položaja i transakcija koje je poduzela banka. Financijski izvještaji moraju pružiti informacije o (Žager et.al, 2007:38): a) Imovine b) Obvezama c) Glavnici d) Prihodima i rashodima uključujući dobitke i gubitke i e) Novčanim tijekovima banke Koristeći ove informacije moguće je uvidjeti osnovni cilj financijskih izvještaja, a to je pružanje informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanom tijeku poduzeća, koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. 11

16 2.2.1 Standardi financijskog izvještavanja banke U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni računovodstveni standardi koji se objavljuju u Narodnim novinama. Ovlašćuje se Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde da prati, usklađuje i objašnjava primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda. Međunarodni računovodstveni standardi (Zakon o računovodstvu, NN 146/05): a) predstavljaju razradu načela u prezentiranju financijskih izvještaja s ciljem njihove što veće usporedivosti; određuje okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja te služe upravi banke kao glavna podloga za sastavljanje i obavljanje, a revizorima za ocjenjivanje financijskih izvještaja, b) MRS-i imaju za cilj otkloniti razlike između nacionalnih standarda, te unificiranje računovodstvenih standarda, c) predstavljaju okvir unutar kojeg se razvijaju nacionalni računovodstveni standardi Od godine počinju se razvijati Međunarodni standardi financijskog izvještavanja koji razvijaju potpuno nove standarde, ali uključuju i Međunarodne računovodstvene standarde koji su revidirani godine (Belak, 2006:2). Različiti MRS-i imaju različito značenje za banke. Za financijske institucije i banke najznačanije su: a) MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja, b) MRS 7 Izvještaj o novčanim tijekovima, c) MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, d) MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnim financijskim institucijama11mrs 32 Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje, e) MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Objavom Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje, koji se primjenjuje od godine, povučen je MRS 30 Objavljivanje u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija. Bitna razlika između dosadašnjeg MRS-a 30 i MSFI-a 7 je u tome što MSFI 7 nije namijenjen samo bankama, kao što je slučaj s MRS-om 30, nego svim poduzetnicima. 12

17 Ipak, MSFI 7 najčešće će, po prirodi stvari, i dalje upotrebljavati banke, ali i cijeli financijski sektor koji, sukladno Zakonu o računovodstvu (čl. 3.), spada u velike poduzetnike. MSFI 7 zahtijeva da se u financijskim izvještajima objavljuju podaci koji će njihovim korisnicima omogućiti kvalitetniji uvid u financijske instrumente u kontekstu procjene financijskog položaja i rezultata poslovanja poduzetnika kao i vrste rizika koji proizlaze iz tih financijskih instrumenata. Prema čl.18., ZOR-a u Republici Hrvatskoj u financijskom računovodstvu i za izradu financijskih izvještaja obveznici primjenjuju: a) Međunarodne standarde financijskog izvještavanja( MSFI) ili b) Standarde financijskog izvještavanja ( SFI). Cjelokupno računovodstvo i financijsko izvještavanje za velike subjekte (obveznike) i subjekte koji se prema svojoj djelatnosti smatraju velikima neovisno o veličini utemeljeno je na primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) Temeljna načela i pretpostavke kod sastavljanja financijskih izvještaja MRS 1 propisuje temeljne pretpostavke i temeljna načela kojih se poduzeća pa tako i banke moraju pridržavati pri sastavljanju financijskih izvješća. To su slijedeće pretpostavke i načela. Temeljne pretpostavke (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007: ): a) neograničenost vremena poslovanja, b) dosljedno prezentiranje, c) računovodstvena osnova nastanka događaja. Svako se poduzeće mora voditi pod pretpostavkom neograničenog vremena poslovanja. U slučaju određenih projekata pojedinog poduzeća koji su osnovani na određeno razdoblje ili u slučaju likvidacije pojedinog poduzeća to mora biti jasno naznačeno u bilješkama uz financijska izvješća. Pod pretpostavkom dosljednog prezentiranja smatra se da financijski izvještaji trebaju biti prezentirani uz politike i na isti način kao iz prethodnih razdoblja, kako bi 13

18 informacije sadržane u financijskim izvješćima iz prethodnih razdoblja bile međusobno usporedive i što transparentnije. Isti je slučaj i sa ovom pretpostavkom, u slučaju ne korištenja iste, odnosno promjene unesu u trenutku nastanka promjene na imovini, glavnici, obvezama ili financijskom rezultatu. Dakle promjena se treba proknjižiti kad je došlo do nje, a kad je npr. plaćena. Ova se pretpostavka ipak ne koristi pri sastavljanju izvještaja o novčanim tijekovima. Temeljna načela (Žager et.al, 2007:134) a) opreznost, b) prevaga biti nad formom, c) vrijednosna značajnost, d) pojedinačna procjena. Zadaća načela opreznosti je sprečavanje iskazivanja postojećih i potencijalnih gubitaka u aktivi, pa se provodi odgađanjem nepouzdanih prihoda i iskazivanjem svih rashoda, odnosno nižim vrednovanjem imovine i redovitim prenošenjem postojećih i potencijalnih gubitaka iz imovine na rashode razdoblja. Načelo prevage biti nad formom zahtjeva da se transakcije prikazuju prema njihovoj biti i ekonomskoj stvarnosti. Vrijednosna značajnost zahtjeva da se transakcije sa većim vrijednosnim udjelom u ukupnoj svoti istih ili sličnih transakcija, procjenjuju pozornije od manje vrijednih, jer značajnije utječu na cjelinu. Načelo pojedinačne procjene zahtjeva da se sve transakcije i stavke, posebno one značajne, procjenjuju pojedinačno kako bi se smanjila mogućnost pogreške, osobito veće Korisnici računovodstvenih informacija Sam proces računovodstva kao i informacija kao konačni rezultat toga procesa nisu sami sebi svrhom. Računovodstvene informacije nastaju radi korisnika te moraju zadovoljiti njihova očekivanja. One moraju osigurati različite informacije koje s im potrebne za različite namjene i u tom kontekstu može se reći da je računovodstvo poslovni jezik (Wilson, R.M.S., McHugh, G., 1987: 10). Najznačajniji korisnici financijskih izvještaja su investitori i kreditori, bilo sadašnji ili budući, te menadžment poduzeća. Svi korisnici zahtijevaju različite informacije: 14

19 a) Ulagači (investitori). Ulagači rizičnog kapitala i njihovi savjetnici žele minimalizirati rizik ulaganja. Informacije koje trebaju su da li kupiti, držati ili prodati. Dioničari žele znati kolike su mogućnosti da im poduzeće isplati dividende. b) Zaposlenici. Zaposlenici i njihova predstavnička tijela zainteresirana su za informacije o sposobnosti poduzeća da osigura novo zapošljavanje, mirovinska prava i slično. c) Zajmodavci. Njih zanima hoće li dobiti svoja posuđena sredstva, hoće li im biti vraćen zajam skupa sa pripadajućim kamatama. d) Dobavljači i ostali vjerovnici. Dobavljače interesira pravovremenost isplate njihovih potraživanja. e) Kupci. Kupci žele znati o nastavku poslovanja poduzeća, posebno u situacijama kada su ovisni o njima te kad imaju dugoročne odnose. f) Vlade i njihove agencije. Najviše su zainteresirane za alokaciju resursa i aktivnost poduzeća. Informacije su im potrebne radi reguliranja aktivnosti poduzeća, određivanja poreznih politika i svega drugog što poduzeće veže uz državu. g) Javnost. Svako poduzeće utječe na okolinu oko sebe. Najveći utjecaj imaju velika poduzeća stoga javnost može biti zainteresirana o trendovima i budućem poslovanju poduzeća. h) Menažment. Je najznačajniji interni korisnik. Odgovara za sve ono što je zapisano u financijskim izvještajima. On u pravilu treba osigurati sve informacije gore navedenim interesnim skupinama. 2.3 TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE Banke svoje temeljne financijske izvještaje daju na uvid internim, a posebno eksternim korisnicima, kao što su, primjerice: nadzorni odbor banke, glavna skupština banke, Financijska agencija, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka, Ministrastvo financija Republike Hrvatske, opća javnost itd. Temeljni financijski izvještaji banaka sadržavaju usporedne podatke za tekuću i za prethodnu poslovnu godinu. Osim sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja zasebno, banke su obvezne izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti godišnje izvješće u čijem se sastavu nalazi svih pet 15

20 temeljnih financijskih izvještaja te informacije o svim značajnim poslovnim događajima u poslovnoj godini, vjerodostojnom i vjerojatnom pregledu budućeg razvoja poslovanja, aktivnostima na području istraživanja i razvoja te stjecanju vlastitih dionica, zatim prijedlog razdiobe dobiti, poruka predsjednika uprave banke, izvješće nadzornog odbora banke te mišljenje revizora. Bilanca (izvještaj o financijskom položaju) Račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja) Izvještaj o novčanom tijeku Izvještaj o promjena vlasničke glavnice Bilješke uz financijske izvještaje Svi ovi izvještaji su međusbno povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statičkog karaktera (npr. bilanca) jer prikazuju situaciju u određenoj točki vremena, dok drugi ukazuju na promjene ekonomskih kategorija određenog razdoblja te stoga imaju dinamički karakter (npr. račun dobiti i gubitka). Promatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, govore o zdravstvenom stanju nekog poduzeća, a utvrditi i razumijeti to stanje znači imati mogućnost donositi primjerene i racionalne odluke (Žager, K., Žager, L., 1996:83) Bilanca Bilanca predstavlja računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora promatranog subjekta u određenom trenutku (na određeni dan) izraženih u financijskim terminima (Belak, V., 1995:19). Imovina promatranog subjekta računovodstvenim jezikom se naziva aktiva.izvori imovine nazivaju se pasiva i sastoje se od obveza i vlastitog kapitala. U svakom trenutku imovina mora biti jednaka njezinim izvorima tj. aktiva mora biti jednaka pasivi. Sadržaj bilance banke (minimalne pozicije) propisan je čl. 15. Zakona o računovodstvu. Obrazac bilance nije propisan, te su banke dužne same oblikovati isti, na način da se zadovolji minimalni broj pozicija. Banka treba prezentirati bilancu u kojoj su grupirana sredstva i obveze po prirodi i poredana tako da odraze njihovu relativnu likvidnost. 16

21 U razmatranju financijskog položaja posebno je bitna struktura imovine, struktura obveza i kapitala, ali i njihova međusobna povezanost i uvjetovanost. Stoga, bilanca mora dati odgovore na sljedeća pitanja (Žager, K., Žager, L., 1996:34): Kakva je financijska snaga poduzeća? Kakva je likvidnost? Hoće li poduzeće moći podmiriti kratkoročne obveze? Kakve je horizontalna financijska struktura, tj. u kojemu je omjeru imovina financirana iz vlastitih i tuđih izvora? Kakav je položaj promatranog poduzeća u odnosu na poduzeća slične djelatnosti? Osim zahtjeva drugih Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS 1 i MRS 30), objavljivanje u bilanci ili u bilješkama uz financijske izvještaje trebaju uključivati, ali nisu njima ograničeni, sljedeća sredstva i obveze (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:416). o Sredstva a. novac i salda kod centralne banke b. blagajnički zapisi i drugi vrijednosni papiri koji potpadaju reeskontiranju s centralnom bankom c. vrijednosni papiri koje izdaje država i drugi vrijednosni papiri koji se drže u svrhu poslovanja d. plasmani drugih banaka i zajmovi i predujmovi drugim bankama e. drugi plasmani na tržištu novca f. zajmovi i predujmovi klijentima g. investicijski vrijednosni papiri o Obveze a. depoziti od drugih banaka b. ostali depoziti s tržišta novca c. iznosi koji se duguju drugim deponentima d. certifikati depozita e. vlastite mjenice i druge dokumentirane obveze f. druga posuđena sredstva 17

22 Aktiva i pasiva uvijek imaju istu vrijednost, jer prikazuju presjek istog stanja banke na određeni dan, s tim da aktiva prikazuje društvo kroz vrijednost imovine kojom raspolaže, a pasiva kroz strukturu izvora iz kojih je ta imovina financirana. Bilanca je osnovna podloga za analizu financijskog položaja, kako za utvrđivanje slabosti i nedostataka u poslovanju, tako i za predviđanje budućeg poslovanja. 18

23 Tablica 2: Bilanca Primorske banke d.d. IMOVINA Naziv pozicije 1. GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a ( ) 1.1.Gotovina 1.2.Depoziti kod HNB-a 2. DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA 3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a 4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE RADI TRGOVANJA 5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOŽIVI ZA PRODAJU 6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE 7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE AKTIVNO NE TRGUJE, A VREDNUJU SE PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG 8. DERIVATNA FINANCIJSKA IMOVINA 9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA 10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA 11. ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE 12. PREUZETA IMOVINA 13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS AMORTIZACIJA) 14. KAMATE, NAKNADE I OSTALA IMOVINA A) UKUPNO IMOVINA ( do 016) OBVEZE 1. KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA ( ) 1.1. Kratkoročni krediti 1.2. Dugoročni krediti 2. DEPOZITI (AOP 022 do 024) 2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim računima 2.2. Štedni depoziti 2.3. Oročeni depoziti 3. OSTALI KREDITI ( ) 3.1. Kratkoročni krediti 3.2. Dugoročni krediti 4. DERIVATNE FINANCIJSKE OBVEZE I OSTALE FINANCIJSKE OBVEZE 5. IZDANI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI ( ) 5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri 5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri 6. IZDANI PODREĐENI INSTRUMENTI 7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI 8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE B) UKUPNO OBVEZE ( ) KAPITAL 1. DIONIČKI KAPITAL 2. DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE 3. ZADRŽANA DOBIT (GUBITAK) 4. ZAKONSKE REZERVE 5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE REZERVE 6. NEREALIZIRANI DOBITAK (GUBITAK) S OSNOVE VRIJEDNOSNOG 7. REZERVE PROIZAŠLE IZ TRANSAKCIJA ZAŠTITE C) UKUPNO KAPITAL (036 do 042) D) UKUPNO OBVEZE I KAPITAL ( ) 1 AOP oznaka Prethodna godina Tekuća godina Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d. 19

24 2.3.2 Račun dobiti i gubitka Cilj svakog poslovnog subjekta je ostvariti profitabilno poslovanje. Da li je to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja koji se zove "Izvještaj o dobiti" ili "Račun dobiti i gubitka". Za razliku od bilance koja prikazuje financijski položaj u određenoj točki vremena, račun dobiti i gubitka prikazuje aktivnosti poduzeća u određenom vremenskom razdoblju. Banka treba prezentirati izvještaj o dobiti koji grupira prihode i rashode po vrstama i objavljuje iznose glavnih vrsta prihoda i rashoda. Uz obveze što ih nameću drugi Međunarodni računovodstveni standardi, objavljivanja u izvještaju o dobiti ili u bilješkama uz financijske izvještaje trebaju sadržavati, ali time nisu na njih ograničene, sljedeće stavke prihoda i rashoda (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007): Prihodi od kamate i slični prihodi: a. Rashode za kamate i slične troškove; b. Prihod od dividendi; c. Prihod od naknade i provizije; d. Rashode za naknade i provizije; e. Dobitke umanjene za gubitke nastalim poslovanjem s vrijednosnim papirima; f. Dobitke umanjene za gubitke nastale od investicijskih vrijednosnih papira; g. Dobitke umanjene za gubitke nastale u poslovanju sa stranim valutama; h. Ostali prihodi iz poslovanja; i. Gubitke po zajmovima i predujmovima; j. Opće administrativne rashode; k. Ostale rashode iz poslovanja. Glavne vrste prihoda koji nastaju poslovanjem banke uključuju kamate, naknade za usluge, provizije i rezultate iz poslovanja. Svaka vrsta prihoda objavljuje se odvojeno kako bi korisnici mogli procijeniti uspješnost poslovanja banke. Glavne vrste rashoda koji nastaju poslovanjem banke uključuju kamate, provizije, gubitke po zajmovima i predujmovima, troškovi koji se odnose na smanjenje knjigovodstvenog iznosa ulaganja i opći upravni rashodi. Svaka vrsta rashoda objavljuje se odvojeno kako bi korisnici mogli procijeniti uspješnost poslovanja banke. 20

25 Stavke prihoda i rashoda ne trebaju se prebijati, osim onih koji su u svezi sa zaštitom i sredstvima i obvezama koji se prebijaju u skladu s MRS-om 32 (Narodne novine NN. br. 136/09). Prihod od kamata i rashodi za kamate objavljuju se odvojeno kako bi se moglo bolje razumjeti sastav i razloge za promjene u neto kamatama. Tablica 3: Račun dobiti i gubitka, Primorske banke d.d. Naziv pozicije 1 1. Kamatni prihodi 2. Kamatni troškovi 3. Neto kamatni prihodi ( ) 4. Prihodi od provizija i naknada 5. Troškovi provizija i naknada 6. Neto prihod od provizija i naknada ( ) 7. Dobit / gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i 8. Dobit / gubitak od aktivnosti trgovanja 9. Dobit / gubitak od ugrađenih derivata 10. Dobit / gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje 11. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 12. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća 13. Dobit / gubitak proizišao iz transakcija zaštite 14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja 16. Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih razlika 17. Ostali prihodi 18. Ostali troškovi 19. Opći administrativni troškovi i amortizacija 20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja 21. Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke 22. DOBIT / GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA ( ) 23. POREZ NA DOBIT 24. DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE ( ) AOP oznaka Prethodna godina Tekuća godina Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d Izvještaj o novčanom tijeku Izvještaj o novčanom tijeku sastavni je dio temeljnih financijskih izvještaja koji pokazuje izvore pribavljanja kao i način upotrebe novca. Moraju ga sastavljati sve banke. Prigodom sastavljanja treba se pridržavati odredaba Međunarodnog računovodstvenog standarda 7. S obzirom na temu diplomskog rada Izvještaj o novčanim tijekovima regionalne banke obilježja samog izvještaja o novčanom tijeku, metode sastavljanja te primjeri opširnije će biti prikazani u sljedećem poglavlju. 21

26 2.3.4 Izvještaj o promjenama kapitala Ovaj izvještaj je uveden izmijenjenim i dopunjenim MRS 1, a obvezatno ga sastavljaju sve banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira na organizacijski oblik i veličinu. Promjena glavnice su promjene neto knjigovodstvene vrijednosti banke između dva datuma bilance, nastale kao posljedica prihoda i rashoda, odnosno financijskog rezultata za odnosnu godinu i drugih transakcija izravno evidentiranih na vlastitom kapitalu (Žager et.al, 2007:134). Tablica 4: Izvještaj o promjenama kapitala, Primorske banke d.d. Raspoloživo dioničarima matičnog društva Naziv pozicije AOP oznaka Dionički kapital Trezorske dionice Zakonske, statutarne i ostale rezerve Zadržana dobit / gubitak Dobit / gubitak tekuće godine Nerealizirani dobitak / gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju Manjinski udjel Ukupno kapital i rezerve Stanje 1. siječnja tekuće godine Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka Prepravljeno stanje 1.siječnja tekuće godine ( ) Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama Neto dobici / gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama ( ) Dobit / gubitak tekuće godine Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu ( ) Povećanje / smanjenje dioničkog kapitala Kupnja / prodaja trezorskih dionica Ostale promjene Prijenos u rezerve Isplata dividende Raspodjela dobiti ( ) Stanje na dan tekuće godine ( ) Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d. Ove promjene već su prikazane u pasivi bilance kao neto promjene početnog i konačnog stanja vlastitog kapitala banke. Međutim, ovim izvještajem žele se prikazati bruto promjene vlastitog kapitala, odnosno povećanja i smanjenja glavnice tijekom godine po svim osnovama. 22

27 2.3.5 Bilješke uz financijske izvještaje Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju detaljnu razradu i dopunu stavki iskazanih u ostalim temeljnim financijskim izvještajima, sa svrhom osiguranja bolje jasnoće i razumljivosti. U bilješkama se objavljuju računovodstvene politike koje podrazumijevaju skup načela, osnova, konvencija, pravila i postupaka koji se koriste prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja. Računovodstvene politike ekonomski subjekti samostalno kreiraju, u skladu sa svojim potrebama i ciljevima. Međutim, iako nisu zakonski propisane, računovodstvene se politike mogu primjenjivati samo ako ih zakon ili tijelo koje donosi računovodstvene standarde odobrava, pa je tako računovodstvenim politikama posvećen MRS 8. U financijskim se institucijama računovodstvene politike obično odnose na ( Filipović, I., 2008:29): priznavanje glavnih vrsta prihoda i rashoda, vredovanje ulaganja i vrijednosnih papira kojima se posluje, o razlikovanje onih transakcija i drugih događaja koji imaju za posljedicu nastanak sredstava i obveza u bilanci, te onih transakcija i drugih događaja koji samo uzrokuju nastanak mogućih (nepredvidivih) događaja i preuzetih financijskih obveza o osnovu za utvrđivanje gubitaka po plasmanima, te za otpisivanje nenaplativih plasmana, osnovu za utvrđivanje troškova općih bankarskih rizika i računovodstveni postupak s takvim troškovima. Bilješke uz financijske izvještaje banaka, uz navedeno, sadrže i izvanbilančne stavke, a ako se radi o podružnici strane banke, u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja banaka, u bilješkama moraju biti sadržane i sljedeće pozicije: jamstveni kapital, stopa adekvatnosti kapitala te prosječan broj zaposlenih. 23

28 3. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U BANCI U ovom radu stavlja se naglasak na izvještaj o novčanim tijekovim, posebno u banci, odnosno u Primorskoj banci d.d. koja je uzeta kao primjer u diplomskom radu. Shodno tome u nastavku će biti pobliže obrađeni okviri sastavljnja, sadržaj i metode sastavljanja izvještaja o novčanim tijekovima. 3.1 OSNOVNI POJMOVI BITNI ZA RAZUMIJEVANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA Informacije o novčanim tijekovima subjekta pomažu korisnicima financijskih izvještaja u pružanju osnove za ocjenjivanje mogućnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente, kao i potreba subjekta da koristi te novčane tijekove. Ekonomske odluke koje donose korisnici, zahtijevaju ocjenu mogućnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente te vrijeme i izvjesnost njihova stvaranja. U svrhu razumijevanja izvještaja i samog načina sastavljanja potrebno je spomenuti osnovne pojmove koji su vezani uz izvještaj o novčanom tijeku (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:169): Novac obuhvaća novac u blagajni i depozite po viđenju. Novčani ekvivalenti jesu kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertirati u poznate iznose novca i podložna su beznačajnom riziku promjena vrijednosti. Novčani tijekovi jesu priljevi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata. Poslovne aktivnosti jesu glavne prihodovno-proizvodne aktivnosti subjekta i druge aktivnosti, osim investicijskih i financijskih aktivnosti. Investicijske aktivnosti jesu stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente. Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje rezultiraju promjenom veličine i sastava kapitala i zaduživanja subjekta. 24

29 3.1.1 Novac i novčani ekvivalenti Novac se odnosi na valutu i depozite po viđenju. Upravljanje novcem obuhvaća dostizanje optimuma novca u blagajni u pravo vrijeme, niti višak niti manjak. Za ispravno upravljanje novcem treba znati koliko je novca potrebno, kao i koliko ga ima i gdje se on nalazi u svakom trenutku. Cilj upravljanja novcem je taj da se višak novca ulaže i povrati za vrijeme očuvanja dovoljne likvidnosti, a da bi se zadovoljile buduće potrebe (K.Shim J., G.Siegel J., 2007:123). Novčani ekvivalenti se drže za svrhe ispunjenja kratkoročnih novčanih obveza, a ne za ulaganja ili za druge svrhe. Da bi se ulaganje moglo tretirati kao novčani ekvivalent, ono mora biti lako pretvorivo u poznati iznos novca i biti izloženo beznačajnom riziku promjena vrijednosti. Stoga, se ulaganje uobičajeno kvalificira kao novčani ekvivalent samo kada ono ima kratko dospijeće od, recimo, tri mjeseca ili manje od toga datuma stjecanja. (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:169) Tablica broj 5 prikazuje novac i novčane ekvivalente u Primorskoj banci d.d. Tablica 5: Novac i novčani ekvivalenti Primorske banke d.d OPIS HRK HRK Gotovina Novac na žiro racunu Depoziti sa rokom dospijeca kracim od 3 mjeseca Ukupno novac i novcani ekvivalenti Izvor: Izrada studenta prema podacima iz godišnjeg financijskog izvještaja za godinu Primorske banke d.d. Iz navedene tablice može se vidjeti da banka u tekućoj godini posjeduje manje gotovine nego u prethodnoj godini i to za 11,06 %. Novac na žiro računu te depoziti sa rokom dospjeća kraćim od 3 mjeseca su se također smanjili u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno su novac i novčani ekvivalenti manji za 245,68% nego u prethodnoj godini. 25

30 3.1.2 Novčani primici i izdaci Ključno je razjasniti razliku između primitaka i izdataka novca i prihoda i rashoda. Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja, to znači da se evidentiraju onda kada su nastali odnosno kada su zarađeni, a ne onda kada je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca. Znači za priznavanje prihoda nije potreban stvarni primitak novca a rashod ne znači i istodobno izdatak novca. Izvještaj o novčanom tijeku se sastavlja primjenom načela blagajne (načelo naplaćene realizacije), dakle i primici i izdaci se priznaju po načelu blagajne. Prema ovome načelu primici se evidentiraju nakon što su naplaćeni u gotovini ili na žiroračun, a izdaci se evidentiraju nakon što su plaćeni u gotovini ili na žiroračun. Osim u novcu primici i izdaci mogu biti i nenovčani odnosno u naravi. Nenovčani primici se iskazuju u tržišnoj vrijednosti ili prodajnoj cijeni, a nenovčani izdaci po cijeni nabave ili cijeni proizvodnje. Tablica 6: Nastanak primitaka i izdataka novca PRIMICI NOVCA povećanje obaveza povećanje kapitala smanjenje nenovčane imovine IZDACI NOVCA smanjenje obaveza smanjenje kapitala povećanje nenovčane imovine Izvor: (Žager et.al, 2008:82) Neto novčani tijek Neto novčani tijek banke predstavlja zbroj neto novčanog tijeka iz poslovanja, neto novčanog tijeka iz aktivnosti investiranja i neto novčanog tijeka iz aktivnosti financiranja. Korisnici mogu da sagledaju sposobnost banke da stvara novčane tijekove u različitim segmentima aktivnosti, da bolje razumiju promjene u financijskoj strukturi i neto imovini banke i da sagledaju povezanost između neto novčanih tijekova i profitabilnosti banke (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:173). 26

31 Ukoliko je neto novčani tijek pozitivan, povećava se početno stanje gotovine gotovinskih ekvivalenata, i obrnuto. Neto novčani tijekovi iz poslovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti mogu biti pozitivni i negativni. Iznos tijekova gotovine iz poslovnih aktivnosti, predstavlja ključni pokazatelj stupnja u kojem je banka iz svojih poslovnih aktivnosti ostvarilo gotovinu, koja je dovoljna za otplatu zajmova, očuvanje poslovne sposobnosti bnake, isplatu dividendi i nove investicije bez pomoći vanjskih izvora financiranja. Tijekovi gotovine iz poslovnih aktivnosti prvenstveno proizilaze iz glavnih aktivnosti subjekta, koje stvaraju prihode. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti bi, po pravilu, trebao da bude pozitivna veličina, i to se smatra dobrim ostvarenjem. Može se desiti da bude negativan, npr. kad banka brzo raste, kada su povećane potrebe za dodatnom obrtnom imovinom. Dakle, kratkoročno se može prihvatiti da neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti bude negativan. Ali, ako dugoročno dugoročno ostvaruje negativan neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti, to je vrlo negativan i nepovoljan pokazatelj, i može voditi banku prema likvidaciji. Što se tiče novčanih tijekova iz investicijskih aktivnosti, neto novčani tijek može da bude pozitivan, ali je najčešće negativan. Međutim, to nije ništa loše, banka investira u realnu ili financijsku aktivu, dalje se razvija, a to je naročito dobro kad ta izdavanja može da pokrije pozitivnim novčanim tijekovima iz poslovnih aktivnosti (financiranje rasta iz interno ostvarenih, tj. interno stvorenih, sredstava). Ako je neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti pozitivan, to može biti loše, u smislu da ukazuje na nemogućnost financiranja dodatnih ulaganja, prodaju dijela imovine ili cijelog segmenta banke, na nemogućnost da se zaposle kapaciteti, ili da se pokušavaju riješiti problemi pogrešnih investicija iz prethodnih perioda, i sl. Novčani tijek iz financijskih aktivnosti takođe može biti pozitivan i negativan. Pozitivan je ukoliko se banka zadužuje, što može značiti da banka nije u stanju da odplaćuje dospjele obveze. 27