Rekapitulacija i tablice MFD05P... svaki mj.oko 8. Regresi - mjesečne obrade - godišnja obrada

Transcription

1 65 3.INFORMACIJSKI SUSTAV FINANCIJA 3.1. Plan obrada financijskih poslova od VII - XII M J E S E C OPIS OBRADE VII VIII IX X XI XII Obračun doprinosa 1. obrada rn sal.sa Sal obrada rn obrada samostalci 4. seljaci Rekapitulacija i tablice MFD05P... svaki mj.oko 8. Regresi - mjesečne obrade - godišnja obrada utorkom sredinom mj. Revizijski nalazi tjedna obrada Analitika obvez. upl. doprinosa - dnevne obrade - tjedne obrade - mjesečne obrade FKA724C i MFD08P-početk.i sred.mj. Blagajničko poslovanje - dnevne obrade - tjedne obrade Pomoćna knjiga izlaznih računa MFKP05P dnevna MFK06P tjedna svaki radni dan utorkom svaki mj.oko 8. svaki radni dan utorkom svaki radni dan nak. obr.izvoda ZAP-a prvi rad.dan u tj.

2 66 Financijsko knjig. mjesečne obrade FKC070C FKC071C FKA733C FKC732C MFK04P Pomoćna knjiga ulaznih računa MFK10P Posljednji radni dan u mj. tri radna dana nakon obr.plaća tri puta mjesečno-nakon nakn.doznake 10.,20. i posljednji dan u mjesecu INFORMACIJSKI SUSTAV INVALIDNOSTI 4.1. Plan obrada IPS invalidnosti od VII - XII M J E S E C OPIS OBRADE VII VIII IX X XI XII MIZ13P Tjedno (srijeda),praćenje kumulativa MIZ10P i MIZ 11P kontrola godina života Mjesečno (prvi tjedan u mjesecu) MIZ 31P - MIZ33P Šestomjesečno ( nakon redovite doznake u 6 ili 12 OS tablice MIZ50P - MIZ54P - pračenje zaposlenih invalida rada mjesecu ) Mjesečno (nakon redovite obrade redovne doznake)

3 67 5. INFORMACIJSKI SUSTAV DOPLATKA ZA DJECU 5.1. Plan obrada doplatka za djecu od VII - XII M J E S E C OPIS OBRADE VII VIII IX X XI XII Obračun DD Tiskanje dokumentacije za područne službe Tiskanje dokumentacije za banke Statistika DD-a DD1 i DD Dojave za 15-godišnjake Ispis 15-godišnjaka Automatska rješenja Kontrola prebivališta (MUP) Obuhvat prihoda (Min.fin) Usklađivanje DD-a (prevođenje) Rješenja po prevođenju Obustave zbog dobne granice PRIJE OBRADE OBRAČ. ZA 7.MJ. Godišnje školske potvrde POSLIJE OBRADE OBRAČ. Obustave PRIJE OBRAČ. Obustave PRIJE OBRADE Knjiženje obračuna nakon knjiženja virmana iz prethod. obrade

4 obrada Formiranje virmana parametar Knjiženje virmana kada dođe izvadak iz ZAP-a Ispis financijskih kartica nakon knjiženja obrade INFORMACIJSKI SUSTAV STRUČNE SLUŽBE 6.1. Plan obrada zajedničkih poslova od VII - XII M J E S E C OPIS OBRADE VII VIII IX X XI XII Izvještaj o radu S 9672 Prvi radni dan u mjesecu (za prethodni mjesec) Statistika unosa tiskanica Početkom mjeseca (za prethodni mjesec) Brisanje podataka o unosu tiskanica Početkom mjeseca Prijepis BP pošta (BBS 22P) Prije svake naknadne doznake Prijepis BP općina (BBS 25P) Prije svake naknadne doznake Ažuriranje mjesnih zajednica Ažuriranje šifara djelatnosti Ispis adresa Na zahtjev korisnika Na zahtjev korisnika Na zahtjev korisnika CHANCE ACCUMULATION Dnevno - nakon rada IMS-a i batch obrada s bazama podataka (ažuriranje) DAILY Dnevno poslije 24 sata IMAGE COPY Krajem tjedna BACKUP Krajem tjedna WEEKLY Krajem tjedna Aplikativne preslike baza Vikend nakon završetka obrade isplate mirovina (UNLOAD)

5 Plan obračuna redovitih mjesečnih plaća i vođenja kadrovske ubilježbe za VII - XII VRSTA POSLA VII VIII IX X XI XII Tiskanje rješenja o plaći i nagradama za dugogodišnji rad (izvodi sistem-analitičar) od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06-16h Unos i ažuriranje banaka podataka (izvode kontrolori, likvidatori i administratori kadrovske evidencije) do od 06 do 22h do od 06-22h do od 06 do 22h do od 06 do 22h do od 06 do 22h do od h Grupne (batch) kontrole podat. nakon završ. ažuriranja (izvodi sistem-analitičar) Ispravljanje greš. putem term. trans. 639 i sve ostale (izvode kontrolori, likvidatori i administratori kadrovske evidencije) od 22h od 08 do 16h Obračun plaća (izvodi sistem analitičar) od 16 do 24h DSX prijenos podat. za tisk. u područnim službama (izvodi gl. oper.na cent. rač.) Tiskanje isplatne dokumentacije u RI, GS, PU, ST, ŠI, ZD, DU, OS, SB, PŽ, KC, KA, SK, VŽ Priprema dokumentacije za predaju u ZAP (obavljaju kontrolori u CS) od 00 do 05h od 22h od 08 do 16h od16 do 24h od 00 do 05h od 22h od 08 do 16h od 16 do 24h od 00 do 05h od 22h od 08 do 16h od 16 do 24h od 00 do 05h od 22h od 08 do 16h od 16 do 24h od 00 do 05h od 22 h od h od h od h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 06 do 16h od 08 do 13h od 08 do 13h od 08 do 13h od 08 do 13h od 08 do 13h od 08 do 13h Isplata plaća zaposlenicima Arhiviranje i neka nakn. tiskanja (izvodi sistem analitičar) od 16-22h od 16-22h od 16-22h od 16-22h od 16-22h od 16-22h

6 Plan obrada uredskog poslovanja od VII - XII OPIS OBRADE M J E S E C VII VIII IX X XI XII RUP001P promjena OB-a u BP UP obrada svaki radni dan RUP002P - brisanje OB-a u BP UP obrada svaki radni dan RUP003P ažuriranje broja spisa iz BPUP u BPU, BPA i BPDD obrada svaki radni dan RUP004P izdvajanje podataka za Statistiku UP 3.radni dan u mjesecu RUP006-izdvajanje podataka iz obrada svaki radni dan BPUP,BPA i BPU RUP010P-izrada popisa spisa u roku (obrada ide 3 puta mjesečno) * između 7. i 10. između 17. i 20. između 27. i 30. * ovisno o tome kada dolaze subote i nedjelje, odnosno praznici. Bitno je da obrada bude gotova barem 5 dana prije 5.,15.,ili25.

7 71 3. Plan razvoja IS-a Zavoda 3.1 Koncept strategije integralnog informacijakog sustava ZAVODA sa smjernicama za planove razvoja Budući da se nalazimo u razdoblju intenzivne provedbe mirovinske reforme, koja će rezultirati očekivanim repozicioniranjem poslovnih funkcija Zavoda, strategija daljnjeg razvoja informatike se daje samo u obliku sljedećih smjernica: 1. Razvoj i projektiranje informacijskog sustava Zavoda - zahtjevi (održavanje) informatiziranih poslovnih procesa - informatički razvoj neinformatiziranih dijelova poslovnih procesa Grupe za razvoj (5) Projektni timovi (25) - projektiranje i programiranje aplikacija u postojećim i novim razvojnim okolinama uz postupni prijelaz na relacijske baze - uvođenje aplikacija u produkciju u skladu s radom projektnih timova i programom rada - zasnivanje novih područja razvoja podrška poslovnom odlučivanju Data Warehousing Business Inteligence 2. Razvoj sistemske podrške i organizacije programske zaštite informacijskog sustava Zavoda - središnje računalo host server (OS/390 i dr.) baze podataka IMS, DB2, ORACLE, ACCESS (povezivanje, postupni prijelaz na relacijske baze) organizacija programske zaštite informacijskog sustava Zavoda (RACF i dr.) - telekomunikacijska infrastruktura ( Prijedlog idejnog rješenja računalno komunikacijske mreže ZAVODA, Zagreb, lipanj uskladiti s projektima u tijeku) projekt lokalne mreže i lokalnih servera (LAN - Ethernet, MS Windows, Sophos antivirus) projekt rasprostranjene mreže i komunikacijskih jedinica (WAN) s prijelazom na ATM i Frame Relay i multimedijsku integraciju (voice/data/imaging) projekt globalne mreže (Internet priključci, server, fire wall, ADSL i dr.) - radne stanice osobna računala (PC) mrežna računala (NC) znakovne radne stanice (terminali) pisači 3. Razvoj tehničke osnovice i primarne zaštite informacijskog sustava Zavoda - elektronička obrada podataka, završna obrada i distribucija papirnih izlaza - podrška transakcijskom radu - mikrografska obrada dokumenata središnji mikrografski centar regionalni mikrografski centri - tehnička podrška informatičkoj mreži uvođenje informatičke opreme u produkciju u skladu s razvojem projekata i realizacijom nabave

8 72 uvođenje strukturnog kabliranja dinamikom: 1. izvođenje radova u Središnjoj službi u Zagreb, Mihanovićeva 3 i Područnoj službi u Gospiću, te izrada projekta za Područnu službu u Osijeku 2. izvođenje radova u područnim službama Osijeku i Splitu, te izrada projekata za sve ostale područne službe 3. izvođenje radova u svim preostalim područnim službama podrška kvaliteti prijenosa podataka u WAN i LAN mrežama - informatizacija ispostava prva skupina: prioritetne ispostave (prema kriteriju opsega poslova, udaljenosti od područne službe, prometnoj povezanosti i tehničkim mogućnostima) druga skupina ispostava (prema istim kriterijima) treća skupina ispostava (sve preostale) - primarna zaštita informacijskog sustava pristup središnjoj sistemskoj dvorani i svim ostalim prostorijama s informatičkom opremom magnetski i mikrografski mediji elektroenergetika i klimatizacija protupožarna zaštita izvanredne situacije 4. Razvoj elektroničkog poslovanja u informacijskom sustavu Zavoda - uvođenje Internet-a prva faza: sadržaj koji bi bio realiziran izradom statičkih stranica (organizacija Zavoda, zakonski propisi, odluke, temeljni statistički podaci i sl.) druga faza: bitno zahtjevnija, predviđa prezentaciju podataka iz ZAVODA baza podataka, on-line transakcije kojima je npr. moguć uvid u registrirane podatke osiguranika, izračun mirovinske osnovice, prijava podataka s M4 tiskanice i sl. - Intranet aplikacije s elektroničkim dokumentima i primjenom workflow-a prva faza: za Sektor informatike druga faza: za Središnju službu treća faza: za Zavod 5. Usklađivanje informacijskog sustava Zavoda - sa strategijama: e-croatia, Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske (Radna skupina Predsjednika Republike Hrvatske) Hrvatska u 21. stoljeću: Informacijska i komunikacijska tehnologija (Radna skupina Vlade Republike Hrvatske) - sa zakonima čije se donošenje planira u Hrvatskom Saboru Zakon o elektroničkom potpisu Zakon o elektroničkim dokumentima i Zakon o informatičkoj zaštiti - Standarde za rad u uvjetima automatske obrade podataka SIZMIORH (Zagreb, veljača 1983.) uskladiti sa standardima EU i ISO

9 3.2. Metodologija projektiranja i interdisciplinarni informatički projekti 73 Projektiranje se provodi u fazama razvoja pojedinog projekta. Faze u razvoju projekta su: - projektni zadatak na osnovi snimke stanja - eksterni dizajn projekta - interni dizajn projekta - razvoj aplikacije (programiranje i testiranje) - uvođenje projekta u produkciju. Na osnovi projekata utvrđenih programom rada informacijskog sustava Zavoda, gradnju pojedinih dijelova ili cijelog informacijskog sustava obavljaju, usmjeravaju i koordiniraju projektna tijela Zavoda. Projektna tijela jesu: 1. Odbor za informacijski sustav 2. grupe za razvoj 3. projektni timovi 4. radne skupine za uvođenje projekta u produkciju. Odbor za informacijski sustav (u daljnjem tekstu: Odbor) je stalno stručno-savjetodavno tijelo ravnatelja Zavoda koje ima sljedeće zadatke: - predlaže godišnji program rada informacijskog sustava Zavoda koji je sastavni dio godišnjeg programa rada Zavoda - predlaže projekte, na prijedlog grupa za razvoj, koji nisu planirani godišnjim programom rada - predlaže prioritete u projektiranju na osnovi prijedloga grupa za razvoj - utvrđuje nacrt prijedloga Pravilnika o organizaciji i metodama projektiranja u informacijskom sustavu Zavoda - prati obavljanje cjelokupne aktivnosti na izgradnji informacijskog sustava i predlaže potrebne mjere za njegovo ostvarenje - predlaže plan nabave informatičke opreme Grupa za razvoj je stalno stručno savjetodavno tijelo pomoćnika ravnatelja koje ima sljedeće zadatke: predlaže pomoćniku ravnatelja - plan razvoja informacijskog sustava za poslove iz djelokruga sektora, koji je sastavni dio godišnjeg programa rada Zavoda - voditelja i članove projektnih timova - voditelja i članove radnih skupina za uvođenje projekta u produkciju - utvrđivanje projektnog zadatka - utvrđivanje eksternog dizajna projekta, nakon prezentacije projektnog tima - utvrđivanje programa aktivnosti za uvođenje projekta u produkciju - organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u vezi s uvođenjem projekta u produkciju, s opisom poslova radnih mjesta - donošenje odluke o završetku rada projektnog tima i radne skupine za uvođenje projekta u produkciju na osnovi završetka rada na projektu

10 74 predlaže Odboru projekte koji nisu obuhvaćeni programom rada i promjene prioriteta u projektiranju, uz prethodnu suglasnost pomoćnika ravnatelja prati i nadzire izradu projekata, koordinira rad projektnih timova u sektoru i nadzire uvođenje projekata u produkciju. U slučajevima interdisciplinarnih projekata, voditelj grupe za razvoj iz sektora nositelja projekta dužan je koordinirati razvoj projekata s voditeljima drugih grupa za razvoj. Projektni tim je radno izvršno tijelo koje ima sljedeće zadatke: na osnovi snimke stanja izrađuje projektni zadatak koji sadrži - ciljeve projekta - vezu s drugim informacijskim sustavima - globalnu koncepciju budućih poslovnih procesa - globalni plan rada za cijeli projekt izrađuje eksterni dizajn projekta koji sadrži - definiranje potrebnog fonda podataka - ulazne podatke (tiskanice, definicije podataka, kontrolu) - hodogram dokumenata i opis organizacije rada - izlazne podatke (ekrane, liste ispisa) - upute o radu korisnika - definiranje tehničko-tehnološke osnovice - plan alternativnog rada u slučaju ispada sistema prezentira eksterni dizajn grupi za razvoj organizira i sudjeluje u testiranju projekta zapisnički utvrđuje usklađenost testiranja projekta s projektnim zadatkom utvrđuje pretpostavke za uvođenje projekta u produkciju i daje ih grupi za razvoj predlaže grupi za razvoj organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta, s opisom njihovih poslova. Interni dizajn projekta sadrži: - definiranje tehničko-tehnološke konfiguracije - organizaciju podataka, opis baze podataka i datoteku - organizaciju prijenosa podataka - organizaciju zaštite podataka - izradu potrebne informatičke dokumentacije (programski priručnici).

11 Interdisciplinarni projekti prema Programu rada za godinu: 75 Red. br. NAZIV PROJEKTA ODJEL TIM 1. Uvođenje segmenta staževa u BPA radi uspostavljanja CME AKT M4 za poljoprivrednike 2. Usklađivanje veza aktivnih osiguranika i korisnika CME AKT mirovina prema ZOMO 3. Reorganizacija BPA u okviru mirovinske reforme CME AKT 4. Isplata mirovina u inozemstvo transfer MIO MIR 5. Rješenja o ostvarivanju razmjernog dijela mirovina INZ MIR 6. Negativna rješenja MIO MIR 7. Isplata mirovina u inozemstvu transfer LIK MIR 8. Reorganizacija banke isplaćenih mirovina (porez) LIK MIR 9. Novi projekt ustega LIK MIR 10. Praćenje obračuna, naplate doprinosa i kontrola M4 FIN CME FIN AKT 11. Novi revizijski nalazi FIN FIN 12. Analitika obveznika po osiguraniku (HZZO) FIN FIN 13. Praćenje obveza i uplata za ben. staž FIN FIN 14. Preuzimanje i praćenje podataka s nove ID tiskanice FIN FIN 15. Povezivanje s poreznom upravom FIN FIN 16. Praćenje dinamike uplate doprinosa prema matičnom FIN FIN broju 17. Pomoćna knjiga: FIN FIN - dugotrajne materijalne imovine - poreza na mirovine (ID tiskanica) - potraživanje od države - potraživanja za isplaćena bolovanja na teret zdravstva - utuženih potraživanja - primljenih i danih pozajmica - mjenica - čekova - cesija, asignacija, ugovora o preuzimanju duga - evidencija prema međunarodnim ugovorima - kamata - nova knjiga osnovnih sredstava - pomoćna knjiga za doplatak za djecu 18. Automatski M4 za obveznike koji redovito uplaćuju FIN FIN doprinos 19. Povezivanje sa središnjim registrom žiroračuna FIN FIN 20. Povezivanje s REGOS-om u vezi s obračunom i uplatom FIN FIN doprinosa 21. Formiranje banke podataka praćenja novih mirovina u INZ INV odnosu na stare 22. Reorganizacija ustega za privremene naknade HV-a LIK INV 23. Reorganizacja uredskog poslovanja UR IPZ - proširenje fonda podataka - ostvarivanje novih veza s ostalim IS 24. Automatizacija urudžbenog zapisnika UR IPZ

12 25. Ažuriranje baza uredskog poslovanja automatskim i UR IPZ ručnim rješenjima 26. Arhiviranje podataka uredskog poslovanja UR IPZ 27. Redizajn aplikacije dionica (portfelja) HMO GOS 28. Automatsko knjiženje analitike otplate stanova FIN GOS 29. Implementacija evidencije poslovnih prostora ZAVODA GOS GOS 30. Implementacija pomoćne knjige regresa i ostalih IMP GOS postupaka 31. Implementacija informatizacije poslova prijepisa IMP GOS 32. Evidencije ugovora o nabavi roba i usluga NAB GOS 33. Pilot projekt interne komunikacije Intranet RAZ RAZ 34. Pilot projekt eksterne komunikacije Internet RAZ RAZ 35. Prevođenje prema novom zakonu o DD-u MIO DD 36. Reorganizacija donošenja rješenja o pravu na DD MIO DD 37. Mjesečni obračun DD-a prema novom zakonu FIN DD 38. Reorganizacija postojeće automatizirane obrade zbog novog ustrojstva ZAP-a FIN DD Planiranje redovitih poslova informatike U godini s aplikativnog stajališta planira se obavljanje poslova prema sljedećim skupinama aktivnosti: Održavanje i korištenje tekućih obrada Održavanje tekućih obrada i korištenje podataka iz postojećih baza podataka, odnosno održavanje postojećeg informacijskog sustava ZAVODA, je uvjet funkcioniranja poslovnog sustava ZAVODA, za poslovne procese koji su automatizirani. Sveukupno održavanje i korištenje realizira se iz postojećih baza podataka i to na temelju zahtjeva korisnika zaduženih za praćenje pojedinih poslovnih procesa - odnosno automatiziranih poslovnih sustava. Također, u održavanje i korištenje spadaju i neplanirane aktivnosti uvjetovane promjenama Zakona, odlukama Upravnog odbora, propisima i uredbama Vlade Republike Hrvatske. Iz navedenih baza podataka izvode se sve linije isplate mirovina (radnici, poljoprivrednici, samostalni privrednici, pripadnici HV-a), isplata DD-a, isplata privremenih naknada, isplata plaća, naplata doprinosa samostalnih obveznika, registar obveznika uplate doprinosa, obračun mirovinske osnovice, donošenje rješenja, obračun poreza, evidencija dionica - ukratko sve što je u funkciji obračuna i naplate doprinosa i ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, a kao poslovna funkcija već je automatizirana. Cjelokupna redovita produkcija postojećih informacijskih sustava izvodi se prema planu obrade za cijelu godinu i to putem 251 knjige obrade. Projektiranje Program rada na poslovima projektiranja nastao je na osnovi programa rada razvojnih grupa i programa rada korisnika. Svi projekti su pod vodstvom i kontrolom od strane korisnika (projektnih timova).

13 77 Pri projektiranju posebno je važno naglasiti potrebnu poslovnu suradnju između projektanata u sektorima i projektanata u Sektoru informatike, jer to je zajednički posao i samo kvalitetna suradnja može dovesti do rezultata u optimalnim rokovima. Pri projektiranju obvezno se treba pridržavati propisanog Pravilnika o organizaciji i metodama projektiranja informacijskog sustava. Ta suradnja treba biti takova da korisnik koji je voditelj projekta, definira svoje poslovne procese, definira potreban fond podataka, ulaze i izlaze iz tih poslovnih procesa, sadržaj podataka i logičku međuzavisnost podataka, a informatičar da sve to pretoči u dizajn baze podataka i izradu odgovarajućih programa uz neophodno uvažavanje struke i standarda i nakon zajedničkog testiranja gotovu aplikaciju implementira u produkciju kako bi krajnji korisnik uz potanje upute za rad mogao biti uključen u automatizirani poslovni proces koji je novi projekt obuhvatio. Na taj bi način korisnik i informatičar zajednički gradili (svaki radeći svoj posao) integralni informacijski sustav kao nezamjenjivu podršku postojećem poslovnom sustavu. Iz navedenog je jasno da je poslovni sustav nadređen informatičkom sustavu i da ga on determinira u zadatim okvirima informatičke struke te da je samo zajednički rad na projektiranju temelj gradnje kvalitetnoga informatičkog sustava. S tog gledišta treba pohvaliti ponovno osnivanje grupa za razvoj na razini pojedinog sektora, te još jednom posebno naglasiti potrebu povezivanja preko voditelja grupa za razvoj za projekte koji su po funkciji interdisciplinarni, odnosno međusektorski. Iz Odjela razvoja, projektiranja i programiranja tijekom i godine otišla su tri zaposlenika, te će svakako biti potrebno popuniti ispražnjena radna mjesta sa tri nova zaposlenika (VSS, profila organizatora), što u protekle dvije godine nije realizirano. Održavanje i korištenje osnovnih baza podataka u godini 1. Informacijski sustav zajedničkih podataka kodeks mjesnih zajednica kodeks šifara staževa kodeks škola kodeks djelatnosti - novi odluke fonda kolektivni ugovori jedinstveni matični broj građana praćenje poslova kodeks općina - novi kodeks pošta Hrvatske kodeks pošta drugih država baza passworda šifre vrste staža baza zaštite podataka šifarnik unutarnjih i vanjskih sud. šifarnik dokumenata šifarnik država šifarnik vrsta prava šifarnik vrsta poslova šifarnik vrsta odluka šifarnik vrsta aktivnosti

14 78 šifarnik vrsta korisnika DD-a šifarnik zanimanja 2. Informacijski sustav korisnika mirovina korisnici mirovina - matična korisnici mirovina - financijska korisnici mirovina - porezni obveznici korisnici s pravom ostvarenim izvan Hrvatske vjerovnici ustega kodeks poslovnih banaka razlike mirovina prema "malom Zakonu" banka odluka banka izračuna mirovina 3. Informacijski sustav aktivnih osiguranika matična - aktivni osiguranici osiguranici - poljoprivrednici domaćinstva poljoprivrednici samostalni obveznici uplate doprinosa REGOB - registar obveznika uplate doprinosa očevidnik - samostalni obveznici uplate doprinosa baza magnetnih medija za M4 baza mikrofilma baza za informativni izračun mirovinske osnovice baza odluka baza kolektivnih ugovora baza staževa 4. Informacijski sustav financija analitika durštvenih sektora analitika obveznika uplate doprinosa blagajničko poslovanje stambeni krediti korisnika mirovina privatni sektor - analitika regres MIO i DD - analitika osnovna sredstva glavna knjiga 1 i 2 pomoćna knjiga isplate mirovina pomoćna knjiga deviznog poslovanja pomoćna knjiga izlaznih računa 5. Informacijski sustav invalidnosti korisnici mirovina - matična korisnici mirovina - financijska 6. Informacijski sustav doplatka za djecu doplatak za djecu - financijska doplatak za djecu - matična doplatak za djecu - knjigovodstvo

15 79 7. Informacijski sustav gospodarenja imovinom evidencija vrijednosnih papira - dionice evidencija stanova evidencija HV evidencija beneficiranog staža evidencija transfera mirovina evidencija medicinskog vještaćenja HV-a evidencija računa nabave evidencija plasmana sredstava 8. Informacijski sustav stručne službe zaposleni u stručnoj službi ugovori o djelu baza podataka uredskog poslovanja baza podataka invalidne djece baza podataka osiguranika koji nisu obuhvaćeni u BPUP arhivska baza uredskog poslovanja baza podataka interno dodijeljenih OB-ova i JMBG-ova Program rada sistemske podrške za godinu: Instalacija, testiranje i prilagođavanje operacijskog sustava OS/390 V2.10 i pratećih produkata na središnjem računalu IBM 9672/RB6 Instalacija nove verzije sustava za upravljanje relacijskim bazama podataka DB2 V5 Instalacija novih i nadogradnja postojećih programskih produkata na osobnim računalima i serverima Održavanje i praćenje rada i korištenja svih komponenti informatičke mreže Zavoda Prilagođavanje sustavnih parametara zahtjevima poslovanja radi optimalnog rada svih korisnika i izbjegavanja tzv. uskih grla Rad na daljnjoj realizaciji Projekta računalno komunikacijske mreže Zavoda Planiranje i testiranje primjene produkata za kontrolu, nadzor i upravljanje računalno komunikacijskom mrežom Konfiguriranje i predlaganje nabavke novog hardware-a i software-a na području središnjeg računala, komunikacija i LAN-ova Izrada projekta daljnje automatizacije upravljanja prostorom na magnetskim medijima Sudjelovanje u projektu prijelaza s hijerarhijskih (IMS) na relacijske (DB2) baze podataka

16 Sudjelovanje u pilot projektu primjene Lotus Domina u Zavodu Sudjelovanje u realizaciji projekta Intranet mreže u Zavodu i sudjelovanje u pripremama za izradu HZMO stranica na Internetu Povezivanje središnjih baza podataka s aplikacijama osobnih računala Provedba zaštite u pristupu do baza podataka i programskih produkata Izrada postupaka za formiranje sigurnosnih preslika sistemskog i aplikativnog software-a Osim već navedenih poslova zaposlenici ovog Odjela radit će i na poslovima: 80 mijenjanja i pisanja novih standarda za rad u uvjetima automatske obrade podataka pružanja pomoći pri rješavanju problema vezanih uz korištenje informatičkih resursa predlaganju poboljšanja u korištenju sistemskih programskih produkata pohađanju specijalističkih seminara iz područja sistemskig software-a i umrežavanja obuke u primjeni novih mogućnosti sistemskog software-a svih korisnika informatičke mreže Zavoda Odjel obrade podataka i informatičke mreže će u godini obaviti poslove podrške svim informacijskim sustavima Zavoda i poslova DD-a. - sudjelovanje u daljnjoj realizaciji i podršci rada postojeće informatičke mreže Zavoda - sudjelovanje u instalaciji i implementaciji nabavljene informatičke opreme središnjeg računala, opreme u PS i opreme u ispostavama - sudjelovanje u provedbi projekta Prijedloga rješenja računalno komunikacijske mreže Zavoda. realizacija prelaska na novu javnu FR mrežu. realizacija rješenja računalne mreže za Zagreb korištenjem postojeće infrastrukture. sudjelovanje u izradi projekta strukturnog kabliranja za područne službe te sudjelovanje u izvođenju strukturnog kabliranja za Središnju službu i područne službe, kao preduvijet uvođenja LAN-ova. - praćenje razvoja informatičke tehnologije i planiranje primjene prema zahtjevima i mogućnostima Zavoda - organiziranje korištenja magnetnih diskova i kazeta te zamjena postojećih s novim tehnološkim rješenjima većih brzina i kapaciteta medija - redovito ažuriranje biblioteke magnetskih kaseta S1 i S2 te analiza zauzetosti prostora magnetskih medija - tehničko održavanje računala, terminalske opreme, PC-a i mikrografske opreme - instaliranje i tehničko održavanje telekomunikacijskih linija i uređaja, - sudjelovanje u realizaciji već utvrđenih elektroenergetskih potreba Zavoda

17 81 - tehničko održavanje i nadzor rada elektroenergetskih, klimatizacijskih i protupožarnih uređaja - podrška krajnjem korisniku u operativnom radu s informatičkom opremom - školovanje za primjenu novih informatičkih tehnologija. a) Odsjek sustavne obrade podataka obavljat će sljedeće poslove - Organizaciju i izvođenje grupnih obrada podataka prema mjesečnim planovima za 237 knjiga obrade i preuzimanje u produkciju novih knjiga obrade - osiguranje raspoloživosti središnjeg računala u trajanju od 6048 sati - korištenje CPU vremena 2300 sati za obrade podataka, izvođenje 53 milijuna terminalskih (IMS) transakcija i ostalih poslova, - tiskanje 240 milijuna redova, - završna obrada 12 milijuna uputnica, uplatnica i ostalih tiskanica te 2, milijuna stranica ostalog papirnog materijala, - definiranje svih potrebnih i raspoloživih resursa za sve IMS korisnike - nadzor i planiranje korištenja resursa računala, informatičke mreže, magnetskih medija, papirnog i potrošnog materijala - priprema i uvođenje u produkciju dodatne informatičke opreme. b) Referada prethodne i mikrografske obrade podataka, obavljat će sljedeće poslove - unijeti i kontrolirati tiskanica M4ST - unijeti tiskanica OD zaposlenika - poticati, te sudjelovati u organizaciji pripreme dokumentacije za mikrografsku obradu - preuzeti približno osobnih kartona zdravstva (ispostava Rovinj i Umag) na mikrografsku obradu u Središnjoj službi iz Područne službe u Puli. - preuzeti prijava ME na mikrofilmiranje u Središnju službu - mikrografski obraditi 950 mikrofilmova (Središnja služba 200, Osijek 260, Rijeka 100, Split 150 i Zagreb 300 mikrofilmova) - mikrografski obraditi dokumenata (ukupno) - obaviti kontrolu tehničke ispravnosti 100 sigurnosnih mikrofilmova iz Središnjeg mikrografskog arhiva - udvostručavanjem mikrofilmova obaviti prema potrebi, tj prema zahtjevu svih odjela, korisnika mikrofilmova, te kontrolora obrade.

18 - definirati potrebe za mikrografskom opremom, rezervnim djelovima i potrošnim materijalom - distribuirati mikrografsku opremu u područne službe, te obaviti njihovu instalaciju - sudjelovati u aktivnostima u vezi s uvođenjem Imaging tehnologije. - tehnički održavati mikrografsku opremu Planiranje stručnog osposobljavanja kadrova informatike Networking Šifra Naziv Broj sud. CISCO-IRC Uvod u konfiguriranje Cisco Routera 4 CISCO-ARC Konfiguriranje CISCO Routeranapredno 3 23CR3K Implementacija i test f-ja i konfiguracija u hibridnim mrežama (CISCO-IBM) 2 LAN Šifra Naziv Broj sud Administering for MS Win Advance Administering for MS 5 WIN Designing a MS WIN Networking Services Infrastructure 2150 Designing a Secure MS WIN Network 827 Administering MS SMS Deploying and Supporting MS SMS OS/390 Šifra Naziv Broj sud. OP05 Uvod u OS/390 Unix system services 3 OP25 Implementacija OS/390 Unix system 2 services ES45 OS/390 Postinstalacija 3 ES54 Workload Manager Goal Mode 3 ES72 Implementacija OS/390 Domino 3 servera ES83 Pristupačnost i recovery 3 kompleksnih CMOS okolina ES88 OS/390 Security Server 3 Tivoli 2

19 DB2 Šifra Naziv Broj sud. CF12 SQL praktikum 4 CF13 SQL napredni 4 CF16 Dizajn DB2 za OS/390 3 CF17 Praktikum log. modelir. baza 3 podataka CF82 DB2 za OS/390 3 CF85 DB2 za OS/390 sistemska 1 administracija CF87 DB2 za OS/390 podešavanje 3 performansi aplikacija CF89 Obnavljanje aplikacijskih podataka u 1 DB2 za OS/390 bazi podataka CF03 Osnove baze podataka 3 IMS Šifra Naziv Broj sud. CA09 IMS DBRC Recovery and Sharing 2 CM22U IMS V5 Phisical Organization of Databases 1 PC APLIKACIJE Šifra Naziv Broj sud. SA210 Implementacija Domino servera 3 SA310 Održavanje infrastrukture Domino 2 servera LA41 Lotus Notes sistemska administracija1 2 LA42 Lotus Notes sistemska administracija2 2 AD210 Domino uvod u razvoj aplikacije 2 AD270 Arhitektura domino aplikacija 4 LD5UPD Razvoj aplikacija nadogradnja 4 LD52UP Domino nadogradnja 2 LD41 Razvoj aplikacija 1 2 LD42 Razvoj aplikacija 2 2 WEB Osnove HTML 4 WEB WEB Dreamweawer 4 DNA SCRIPT Osnove skriptnih jezika 4 Photoshop Priprema slika za WEB 2 FLASH Grafičke animacije za WEB 2 MS OUTLOOK I stupanj 3 MS OUTLOOK II stupanj 3 MS Windows 98 osnove 1 MS Windows 98 napredno 2 MS WORD 2000 osnove 1 MS WORD 2000 napredni 1 MS Excel 2000 osnove 2 MS Excel 2000 napredno 1 1 MS Excel 2000 napredno 2 1 MS Project 2 83

20 84 PROJEKTIRANJE Šifra Naziv Broj sud. N2652 Temelji projektnog menadžmenta 6 Napomena: 53 seminara za 146 polaznika 3.5 Razvoj elektroničkog poslovanja Uvođenje Internet aplikacija Prema mjerilima kojima se određuje važnost i veličina projekta kao što su: - funkcionalni obuhvat - razina utjecaja na poslovanje Zavoda - stupanj složenosti ( složenost poslovnih pravila, stupanj automatizacije) - stupanj stabilnosti poslovnih zahtjeva - vrijeme trajanja do stavljanja u produkciju ovaj projekt bi pripadao skupini srednjih projekta (za hrvatske prilike), te donošenje dobrog plana omogućuje i olakšava njegovu realizaciju. Priprema projekta Bez obzira na cilj projekta, njegov obuhvat, broj ljudi uključenih u projekt, postoje temeljne sustavnice koje čine projekt, u njegovom ciklusu od inicijalizacije do zatvaranja projekta: - priprema - definiranje i planiranje - definiranje projektnog tima - realizacija projekta - zatvaranje projekta Priprema U postupku pripreme projekta, sponzor projekta i voditelj projekta rješavanju sva administrativna, pravna i finacijska pitanja. Također se ocjenju rizici, faktori uspjeha te izvedivost ostvarivost projekta. Definiranje i planiranje Razvoj projekta počinje s njegovom definicijom. Pri definiranju projekta potrebno je točno i nedvosmisleno odrediti: CILJ PROJEKTA Prezentirati poslovanje Zavoda na internetu putem vlastitih www stranica. Prezentirane informacije moraju biti stalno ažurne kako bi se stekao što široki krug posjetitelja i korisnika web stranica.

21 85 OBUHVAT PROJEKTA Projekt je potrebno realizirati fazno. Prva faza bi obuhvaćala sadržaj koji bi uglavnom bio realiziran izradom statičkih stranica. Sadržaj bi obuhvaćao podatke o organizaciji ZAVODA, zakonske propise, odluke, temeljne statističke podatke i sl. Sljedeća, zahtjevnija faza predviđa prezentaciju podataka iz ZAVODA baza podataka, on-line transakcije kojima je npr. moguć uvid u registrirane podatke osiguranika, izračun mirovinske osnovice, prijava podatka s M4 tiskanice i sl. Definiranje obuhvata projekta je u nadležnosti sponzora i voditelja projekta. ROK ZAVRŠETKA Željeni rok za realizaciju prve faze bio bi 3 mjeseca nakon usvajanja i iniciranja projekta. Prekoračenje u izvedbi projekta ne utječe na osnovne poslovne procese Zavoda. POTREBNI RESURSI Nakon definicije ciljeva i obuhvata projekta, sponzor i voditelj projekta procjenjuju potrebu za resursima ljudi, vrijeme, oprema, novac. Iz potanko definiranih zahtjeva za resursima koji su potrebni za realizaciju, moguće je izraditi glavni raspored poslova i aktivnosti, te odrediti njegov proračun (potreban novac). OGRANIČENJA U REALIZACIJI 1. Potpora sponzora - najvažnije ograničenje predstavlja stvarna volja sponzora projekta da se projekt realizira. Nedovoljna zainteresiranost upravljačkih struktura rezultirat će nikakvom ili slabom realizacijom www stranica, nezanimljivim i neažurnim sadržajem. Ako ne postoji stvarna volja sponzora koja se očituje u njegovom shvaćanju važnosti i cilja projekta ( što rezultira odgovarajućom potporom timu), bolje je uopće ne ulaziti u ovaj projekt. 2. Ljudi s korisničke strane ( ključni korisnici ) potrebno je u prvoj fazi osigurati najmanje 3 čovjeka (voditelj projekta + 2 suradnika) koji će biti gotovo 80% angažirani, te potporu sa najmanje 1 čovjekom (uz 50% angažman) iz svakog sektora. 3. Organizacija potrebno je (posebno u fazi održavanja) osigurati suradnju i koordinaciju zainteresiranih sektora kako bi se osigurale relevantne informacije za objavljivanje na www stranicama. Potrebno je zadužiti ljude koji će iz svog područja opskrbljivati Odjel informiranja podacima koji su relevantni za objavu na web-u. 4. Novac za ovaj projekt novac nije glavni ograničavajući faktor jer se radi o relativno manjoj svoti ( za prvu fazu od do kn), međutim s obzirom na tešku financijsku situaciju potrebno ga je ovdje spomenuti. Realizacija projekta Realizacija projekta odvija se u dva osnovna koraka: 1. Definiranje poslovnih procesa i zahtjeva U ovom se koraku definira sadržaj početnih www stranica, rješavaju se proceduralni poslovi (izbor naziva domene i njena registracija, izrada vizualnog identiteta Zavoda (logo) i sl.), Odjel informiranja se organizacijski priprema kako bi mogao podržati izradu i održavanje ažurnim sadržaj stranica. Potrebno je osigurati obveznu suradnju svih sektora kako bi na vrijeme bile dostupne potrebne informacije koje čine sadržaj stranica. Suradnici moraju biti pojedinačno

22 86 imenovani s točno određenim zaduženjima i rokovima. Ovo će biti moguće realizirati samo ako se problem podigne na razinu pomoćnika ravnatelja. 2. Operativna izrada www stranica Ovaj korak obuhvaća oblikovanje web stranica, uspostavu web site-a i sve ostale tehničke poslove vezane u HW i SW. Za realizaciju ovih poslova moguća su tri načina izvedbe: (a) vlastiti poslužitelj i vlastita izrada www stranica prednosti - u prvoj fazi realizacije nema nikakvih prednosti nedostaci - visoki inicijalni troškovi opreme (HW i SW), troškovi obrazovanja ljudi, neizvjesnost rokova izrade i cjelokupnog izgleda www site-a. (b) najam računalnog prostora, vlastita izrada stranica prednosti - niski troškovi (zakup prostora 100MB oko 300 kn/mj) nedostaci - visoki troškovi obrazovanja, teško ostvariva kvaliteta i rok izrade u usporedbi s WEB studijima (timovi WEB dizajnera i aplikativnih stručnjaka) (c) najam računalnog prostora, izrada stranica od strane profesionalnih WEB studija prednosti profesionalna izrada (iskustvo, timovi WEB specijalista), kraće vrijeme izrade, niski troškovi zakupa prostora nedostaci troškovi izrade se uglavnom određuju na osnovi konkretnog projekta, standardni rizici u koje se ulazi prilikom outsourcinga. Nakon analize prednosti i nedostataka svakog od predloženih načina, za prvu fazu realizacije, solucija pod točkom (c) predstavlja s gledišta troškova, rizika i vremena najbolji izbor. Kontrola, izvješćivanje i završetak projekta Prema prethodno definiranim ciljevima projekta, poslovnim zahtjevima te planu projekta projektni tim obavlja kontrolu projekta te o statusu projekta i eventualno otvorenim pitanjima izvješćuje sponzora projekta. Sponzor projekta odobrava pojedine faze projekta te projekt u cjelini. Nositelji poslova u postupku provedbe projekta Ovdje su opisani nositelji poslova, njihove uloge i odgovornosti u postupku provedbe projekta. Sponzor projekta Sponzor projekta je osoba koja definira osnovne ciljeve projekta, odobrava proračun projekta, plaća troškove izvođenja projekta. To je obično osoba iz upravljačkih struktura i ima jasne predodžbe o ciljevima projekta i koristima koje će donijeti njegova realizacija. Mora osigurati sudjelovanje ostalih članova upravljačkih struktura u provedbi projekta. Idealni kandidati za sponzora su

23 87 ravnatelji Zavoda ili resorni pomoćnik ravnatelja. Svaka osoba niže rangirana od navedenih ne bi jamčila izvedivost projekta na kvalitetan način. Sponzor očekuje da će projekt biti završen na vrijeme i u okviru planiranog proračuna. Voditelj tima Voditelj tima planira i nadgleda svakodnevni posao svog tima. Dodjeljuje poslove članovima tima i mora biti siguran da član tima razumije zahtjeve dodijeljenog posla. Voditelj mora imati pregled nad ukupnim poslovanjem Zavoda, sposobnost procjene koje teme iz djelokruga Zavoda su zanimljive za korisnike Interneta. Voditelj identificira i osigurava (uz potporu sponzora) sve fizičke resurse potrebne za projekt (ljude, opremu, prostor). Izvješćuje o stanju i napretku posla sponzora projekta. Članovi tima (ključni korisnici, analitičari sustava, projektanti) Na osnovi potrebe za ljudima definiranim u procesu planiranja projekta, moguće je odrediti profil potrebnih kadrova koji će formirati tim. Pri sastavljanju tima potrebno je voditi računa o tome koja su znanja i vještine (tehnološka, pravna, operativna, financijska, informatička) potrebna za ispunjenje ciljeva projekta. Članovi tima su stvarni izvršitelji projekta. Moraju potpuno razumjeti poslovne ciljeve, procese i zahtjeve. Sponzor projekta imenuje članove tima koji dobro poznaju poslovnu problematiku svakog područja poslovanja Zavoda. U prvoj fazi važno je osigurati sudjelovanje ključnih korisnika s najmanje 80 % radnog vremena na poslovima projekta. Poželjno je da članovi tima analitičari sustava, projektanti, koji nisu ključni korisnici, poznaju poslovno područje, razumiju terminologiju i praktični posao koji se izvodi u sustavu Uvođenje Intranet aplikacija (elektronički dokumenti i workflow) Što je Intranet tehnologija koja omogućava lakše pronalaženje, korištenje te slanje informacija spoj LAN, WAN i Internet tehnologija kojim se unutar određene organizacije zaposlenicima omogućava pristup informacijama Ciljevi projekta omogućiti korisnicima međusobnu komunikaciju (korištenje elektronske pošte) unutar Zavoda omogućiti korisnicima Intraneta pristup sadržajima na serveru (pohranjeni fondovi podataka u bazama podataka) omogućiti korisnicima Intraneta kreiranje sadržaja na serveru Tehničke pretpostavke. izgrađujujući mrežnu infrastrukturu (LAN, WAN) osigurat će se potrebna infrastruktura za Intranet dio potrebnog software-a posjedujemo (Web server, web browser- i, Office produkti)

24 88 Moguće primjene Intraneta u Zavodu komuniciranje putem elektroničke pošte distribucija uputa informacije kadrovske službe glasovnica telefonski imenik formulari za prijavu problema formulari za prijavu novih korisnika prikaz postojećih standarda prikaz postojeće literature Potrebne aktivnosti definirati poslovno-tehnički tim definirati ciljeve projekta procijeniti troškove osigurati podršku poslovodstva izgraditi prototip promovirati intranet. educirati članove tima i korisnike posvetiti posebnu pažnju osiguranju utvrditi kontrolne točke ažurirati viziju, strategiju i troškove Primjer jednog od mogućih pristupa razvoju uvođenja Intraneta u Zavodu, uz bitno veće mogućnosti integriranja u sve moguće poslove elektroničkog poslovanja (Internet, workflow, groupware, document management, web prezentacije i sl.), dan je u prilogu A ovog materijala.

25 3.6. Prijedlog idejnog rješenja računalno-komunikacijske mreže Zavoda Prijedlog rješenja za lokalne mreže 89 Jednostavna je i svima razumljiva činjenica da brži kompjuteri zahtjevaju i brže mreže. Nove generacije osobnih računala opremljene 2 GHz-nim mikroprocesorima, postavljaju zaista visoke zahtjeve za brzinama u modernim lokalnim mrežama. Sve veća uporaba raznih PC aplikacija, a danas posebice multimedijskih, ove zahtjeve znatno potencira. Lokalne mreže prve generacije, a to prije svega znači 10 megabitni ethernet i 16/4 megabitni token ring, očito nisu u stanju uspješno odgovoriti novim izazovima. Suočena sa sve većim zahtjevima za sve većim brzinama, LAN industrija je u nekoliko posljednjih godina razvila niz novih tehnologija visokih brzina, od kojih su najznačajnije LAN switching, Fast Ethernet ili 100Base T, 100VG Any LAN, FDDI, ATM i Gigabit Ethernet. Za razliku od ATM-a i FDDI-a koji se zbog relativno visokih cijena uglavnom implementiraju kao backbone rješenja, te od 100VG Any LAN -a koji je podržan od vrlo malog broja proizvođača, LAN switching i Fast Ethernet su zahvaljujući relativno niskim cijenama i odličnim performansama, doživjeli pravi bum, i danas je u svijetu vrlo malo instalacija koje na ovaj ili onaj način migraciju prema većim brzinama ne planiraju nekom od ovih tehnologija. Jedna od tih instalacija je i računarska mreža Zavoda. Naš je položaj u pogledu izbora tehnologije olakšan činjenicom da se od 24 planirane lokacije na kojima će biti instalirane lokalne mreže, 23 lokacije grade ispočetka, pa je tu odabir zaista jednostavan. LAN switching + Ethernet. Osim spomenute relativno niske cijene, najznačajniji motivi za ovaj izbor su i široka rasprostranjenost, mogućnost prirodne migracije prema većim brzinama unutar iste tehnologije, te dobra podržanost od strane mnogih proizvođača. Lokacija Mihanovićeva je nešto drukčija i po mnogočemu specifična. Tu je za razliku od ostalih lokacija već instalirana token ring mreža. Osim toga, to je mjesto visoke koncentracije računarske opreme, čiji će broj vrlo vjerojatno rasti brže nego drugdje. Jedno od dva predložena rješenja za ovu lokaciju stoga zadržava postojeću token ring infrastrukturu u funkciji, dok za svu novu opremu koja bi se u mrežu trebala uključiti predlaže ethernet (10 base T base T). Za backbone tehnologiju koja bi trebala integrirati ethernet i token ring predlaže se ATM. Drugo rješenje u potpunosti odbacuje postojeću token ring opremu i mijenja je kombinacijom 10base T i 100base T ethernet - a ostavljajući tako mogućnost implementacije backbone -a (ATM-a ili gigabit ethernet -a) za neku buduću fazu. Kratak opis LAN tehnologija na kojima se temelji predloženo rješenje Nove tehnologije na kojima se temelji predloženo rješenje za lokalne mreže u Zavodu su prije svega LAN switching, 100Base - T Ethernet ( fast Ethernet ), te ATM (Asynchronous Transfer Mode). U tekstu što slijedi daje se kratki opis ovih tehnologija, kao i opis virtualnih LAN-ova. Iako virtualni LAN-ovi zapravo nisu LAN tehnologija u pravom smislu riječi, oni su ipak nezaobilazna infrastruktura koja prati ove tehnologije.