SVEU ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET SANJA MELADA RAZVOJ I UPORABA INFORMATI KE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU BKS BANKE DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2013.
SVEU ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET RAZVOJ I UPORABA INFORMATI KE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU BKS BANKE DIPLOMSKI RAD Predmet: Voditelj: Studentica: Informati ka tehnologija Prof. dr. sc. Slavomir Vukmirovi Sanja Melada Smjer: Financije i bankarstvo Broj indeksa: 22941 RIJEKA, velja a 2013. 2
KAZALO Stranica 1. UVOD 1 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja 1 1.2. Hipoteza 2 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja 2 1.4. Znanstvene metode 3 1.5. Struktura rada 3 2. ZNA AJKE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 5 2.1. Pojam informacijske tehnologije 5 2.2. Informacije i znanje 7 2.3. Strategija informacijske tehnologije u poslovanju 9 2.4. Zna ajke informacijskog sustava 12 2.4.1. Ciljevi i komponente informacijskog sustava 14 2.5. Informati ka tehnologija u bankarstvu 15 2.5.1. Distribucijski kanali u bankarstvu 17 3. ANALIZA I OCJENA IMPLEMENTACIJE INFORMATI KE TEHNOLOGIJE I INFORMACIJSKIH SUSTAVA U BKS BANKI 23 3.1. Poslovanje u BKS banci 23 3.2. Platni promet BKS banke 24 3.2.1. Platni promet s inozemstvom 25 3.2.2. Karti no poslovanje 27 3.2.3. Izdavanje i korištenje kreditnih kartica 31 3.2.4. Sigurnost osobnih podataka i povjerljivih informacija 32 3.2.5. BKS Bank-online usluga 32 3.2.5.1. Sigurnost i korištenje BKS Bank-online usluga 37 3.2.5.2. Pregled aplikacija 39 3.2.5.3. Promjene u platnom prometu 45 3.3. Bankarstvo u Hrvatskoj 47 3.3.1. Upravlja ki registri 49 3
4. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA EFIKASNIJU IMPLEMENTACIJU INFORMATIZACIJE U POSLOVANJU BKS BANKE 51 4.1. Informatizacije u poslovanju BKS banke 51 4.2. U inci informati kih tehnologija u poslovanju BKS Banke 54 5. ZAKLJU AK 55 6. LITERATURA 57 7. PRILOZI 59 4
1. UVOD 1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA Informacijska tehnologija ima veliku važnost za svako poduze e, odnosno informacijska tehnologija je temelj svakog poduze a. Njezina primjena postaje zna ajni element u postizanju konkurentnosti i uspješnosti poslovanja poduze a. Informacijska tehnologija se po ela brzo širiti i drugim djelatnostima i postaje njihov sastavni dio. Informacija donosi novost odnosno novu vrijednost, a znanje ini skup ideja koje nastaje razumijevanjem i sustavnim pra enjem informacija. Danas je informacijska tehnologija temelj svake banke. Bez razvoja informati ke tehnologije banke ne bi mogle ni funkcionirati. Stoga banke posebnu pozornost pridaju upravo tim sustavima kako bi bili besprijekorni. Sama komunikacija izme u banke i njezinih klijenata u ovim uslugama obavlja se internetom. Internet bankarstvo je usluga kao stvorena za današnje vrijeme. Nakon kratkog osvrta na pojam informacijske tehnologije u poslovanju, problem istraživanja je prikazati sve bitne podatke vezane uz poslovanje BKS banke. 1.2. HIPOTEZA Uspjeh poslovanja temelji se na informacijskoj tehnologiji koja razvija i pokre e moderno poslovanje i uzrokuje suštinske promjene u oblicima i na inu poslovanja. Informacijska tehnologija može donijeti mnoge prednosti i poboljšanja. U bankarstvu je IT od velike važnosti i potpuno je okrenuta njezina struktura. 5
Hipoteza rada glasi: Uporabom suvremenih informacijskih tehnologija u poslovanju banke se približavaju korisnicima i s njima razvijaju personalizirani odnos. 1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Svrha istraživanja ovog rada podrazumijeva upoznavanje informacijske tehnologije u poslovanju, te upoznavanje informacijske tehnologije u bankarstvu, a to e se u initi na primjeru BKS banke. Cilj istraživanja je utvrditi informacijsku tehnologiju u poslovanju, njenu stratešku važnost, te analizirati i obrazložiti informacijski sustav poslovanja BKS banke. Imaju i na umu svrhu i ciljeve istraživanja potrebno je odgovoriti i na nekoliko važnih pitanja: - Koje su zna ajke informacijske tehnologije? - Koja je strategija važnosti informacijske tehnologije u poslovanju? - Koje su zna ajke informacijskog sustava u bankarstvu? - Kakva je uloga informacijske tehnologije u poslovanju BKS banke? 6
1.4. ZNANSTVENE METODE Tijekom istraživanja i formuliranja rezultata istraživanja u radu su primijenjene brojne znanstvene metode, od kojih se spominju one najzastupljenije: metoda intervjuiranja, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, definicije, metoda klasifikacije, metode teorije sustava, metoda promatranja, te metoda dokazivanja. 1.5. STRUKTURA RADA Rezultati istraživanja u ovom diplomskom radu prezentirani su u pet me usobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, Uvodu, obrazloženi su problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomo ne hipoteze, prezentirana je svrha i ciljevi istraživanja, te su navedene znanstvene metode korištene tijekom istraživanja rada. U drugom dijelu, Zna ajke informacijske tehnologije, navodi se i objašnjava pojam informacijske tehnologije, pojmovi informacije i znanje i objašnjava se strategija informacijske tehnologije u poslovanju. Tako er prikazane su zna ajke informacijskih sustava, njihovi ciljevi i komponente, te je objašnjena informati ka tehnologija u bankarstvu koja je povezana distribucijskim kanalima bankarstva. Tre i dio je Analiza i ocjena implementacije informati ke tehnologije i informacijskih sustava u BKS banci. Prikazuje poslovanje i promet BKS Banke. Unutar toga prikazuje platni promet s inozemstvom, karti no poslovanje, izdavanje i korištenje kreditnih kartica i sigurnost osobnih podataka i povjerljivih informacija. Tako er objašnjava BKS Bank-online uslugu, sigurnost korištenja te usluge, pregled aplikacija i promjene u platnom prometu. Prikazano je i bankarstvo u Hrvatskoj i upravlja ki registri. 7
U etvrtom dijelu prikazan je Prijedlog aktivnosti za efikasniju implementaciju informatizacije u poslovanju BKS banke, i objašnjava se informatizacija u poslovanju BKS banke i u inke informati ke tehnologije u poslovanju BKS banke. U posljednjem dijelu, Zaklju ku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana radna hipoteza. 8
2. ZNA AJKE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 2.1. POJAM INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE Informacijska tehnologija mijenja na in na koji ljudi žive i rade i na in poslovanja poduze a. Zapravo, informacijska tehnologija mijenja svijet i više nego što su ljudi o ekivali. Potrebno se prilagoditi promjenama da bi se postigao poslovni uspjeh. Informacijska tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, ra unala, telekomunikacija i softvera, koja omogu uje unos, obradu i distribuciju informacija. Informacijska tehnologija jedna je od klju nih generi kih tehnologija jer prodire u sve sfere gospodarstva, znanosti, društvenog i privatnog života i u njih unosi radikalne promijene (Budin, 1993). 1 Tehni ka definicija odnosi se na fizi ke karakteristike IT-a, kao što su hardver, softver, osobno ra unalo, telefon, TV, kamera, mreže, Internet, pametne kartice, satelit, mreže, multimedija, baza podataka, ATM (bankomati), EDI (elektroni ka baza podataka), i ostali pojmovi koji su ve davno dio naše svakodnevice. Druga definicija odnosi se na primjenu navedene tehnologije u poslovanju. Dakle, IT je primjena tehnologije u poslovne svrhe na takav na in da kreira informacije i znanje na osnovi kojih menedžeri odlu uju. 2 Informacijska tehnologija skra uje vrijeme razvoja proizvoda, unaprje uje njihovu kvalitetu, znatno podiže razinu usluge i odnos prema kupcima te stvara nove procese i proizvode, što ga ini jakim i konkurentskim oružjem. Koristi se za daljnje poboljšanje postoje ih poslovnih procesa na novi na in. Informacijska je tehnologija klju an razvojni imbenik, te postaje glavni izvor poslovnog uspjeha i stvaraju se temelji da informatika postane temeljni strateški pokreta poslovanja. 1 eri, V.; Varga, M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str. 2 2 Srica, V., Spremic, M.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 15 16 9
Stru njaci informati ke tehnologije izvode širok raspon radnji od instaliranja sustava do dizajniranja složenih ra unalnih mreža i informati kih baza podataka. Podru je djelatnosti IT stru njaka obuhva a: izradu ra unalnih sklopova, umrežavanje, dizajniranje programske opreme, izradu sustava baze podataka kao i upravljanje i održavanje cijelog sustava. 3 IT postaje pokreta modernog poslovanja i uzrokuje suštinske promjene u oblicima i na inu poslovanja. Tri temeljne zna ajke modernog poslovanja koje su: 4 - brzina svaki aspekt poslovanja i organizacije poduze a djeluje i mijenja se u realnom vremenu - povezanost sve se elektroni ki povezuje sa svime (proizvodi, ljudi, tvrtke, zemlje) - dodatna vrijednost u svakom proizvodu i usluzi raste važnost tzv. neopipljive dodatne vrijednosti (imidž, emocija, informacija, sigurnost) Informacijska revolucija utje e na tržišno poslovanje na tri na ina: 5 - Mijenja strukturu djelatnosti i mijenja prirodu konkurencije na takav na in da pove ava snagu kupca, pove ava prag ulaska konkurencije i utje e na mogu nosti pojave zamjenskog proizvoda. - Utje e na oblikovanje konkurentskih prednosti jer stvara nove na ine potiskivanja konkurenata snižavanjem troškova, poja avanjem diferencijacije, povezivanjem s partnerima i promjenom konkurentskog okruženja. - Pokre e potpuno nove poslove i procese, esto i unutar postoje ih procesa, oblikuje potpuno nove potrebe, nove proizvode i posao ini tehnološki vrlo prihvatljivim. 3 http://hr.wikipedia.org/wiki/informati%c4%8dka_tehnologija 4 Ibidem, str. 20 5 Ibidem, str. 95 10
2.2. INFORMACIJE I ZNANJE Informacije i znanje su dva temeljna resursa za uspješno poslovanje. Pojam znanje je teško definirati. Uz njega vežemo pojmove poput injenice, podatka i informacije. U kontekstu informacijske tehnologije znanje je mnogo op enitije od pojmova poput podatka ili informacija. Podaci predstavljaju skup injenica i mjerenja, dok je informacija organiziran, obra en i prilago en skup podataka koji nosi novu vrijednost. Znanje možemo smatrati kao informacije koje imaju uporabnu vrijednost. Tako er, znanje je skup informacija pomo u kojih se može ispuniti odgovaraju i cilj. Informacije nastaju obradom podataka i donose novost, novu vrijednost. Predstavlja proces aktivnosti komuniciranja, te prenosi znanje. Traže i informaciju zapravo se zadovoljava potreba da se tom informacijom upotpuni znanje. U koliko neki podatak, ili mnoštvo podataka koje primamo, ne pove a nivo postoje eg znanja, onda ti podaci ne predstavljaju informaciju. Informacija je skup znakova koji primatelju nešto zna e, odnosno otkrivaju nešto novo. Informacija je rezultat analize i organizacije podataka na na in da daje novo znanje primatelju. Ona postaje znanje kad je interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili kad joj je dodano zna enje. 6 Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na na in koji dodaje znanje primatelju. Drugim rije ima, to je kontekst u kojem su podaci uzeti. 7 Informacije predstavljaju klju ni resurs poslovanja bez kojeg nije mogu e donositi kvalitetne odluke. 8 Da bi se donijele kvalitetne odluke o poslovanju poduze a potrebne su ne bilo kakve informacije, ve potpune i kvalitetne informacije. Znanje je potrebno da bi se informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti, odnosno poznavanje razli itih 6 http://hr.wikipedia.org/wiki/podatak,_informacija,_znanje,_mudrost 7 http://hr.wikipedia.org/wiki/informacija 8 eri, V., Varga, M.: op. cit. str 2 11
zakonitosti, pravila i postupaka koji omogu uju racionalno korištenje informacija. Znanje nam omogu uje da donosimo kvalitetne odluke na svim razinama. Za donošenje odluka nisu dovoljne samo informacije, ve je potrebno poznavati i metode koje omogu uju nalaženje racionalnih rješenja. "Znanje je odgovaraju a zbirka informacija kojoj je namjera da bude korisna. Znanje ine organizirane informacije koje se mogu koristiti za stvaranje novih zna enja i podataka." 9 Informacije se mogu promatrati s tri aspekta: 10 - semanti kog, - sintakti kog, - pragmati kog. Semanti ki aspekt informacije podrazumijeva korisnost informacije za primatelja i informacija mora biti jasna i razumljiva. Sintakti ki aspekt zna i da informacija nosi poruku, dok se pragmati ki aspekt odnosi na injenicu da informacija mora zadovoljiti potrebu korisnika. Osnovna obilježja informacije su: 11 - to nost - pravodobnost - obuhvat, - razina agregiranja - potpunost - primjerenost - usporedivost. 9 http://hr.wikipedia.org/wiki/podatak,_informacija,_znanje,_mudrost 10 Spremi M.: Menadžment i elektroni ko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004., str 21 11 Ibidem 12
To nost informacija zna i da ona prikazuje stvarne injenice ili sadržaj. Pravodobnost informacije predstavlja vremensko razgrani enje od trenutka nastanka do trenutka dostupnosti, te je izrazito važno obilježje informacije. Obuhvat se odnosi na širinu informacije koja treba biti prilago ena potrebama i znanju. Razina agregiranja predstavlja mjeru preciznosti informacije. Primjerenost se odnosi na razinu upotrebljivosti informacija, a upotrebljivost se utvr uje na inom i vremenskom komponentom predo avanja informacija. Za kvalitetno i brzo prikupljanje i pohranjivanje informacija te njihovo u inkovito pretraživanje i upotrebu u metodama i modelima koji omogu uju donošenje kvalitetnih odluka, nužna je informacijska tehnologija. 12 2.3. STRATEGIJA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU Nove strategije banaka orijentiraju se na klijenta za razliku od tradicionalnog bankarstva kada su banke bile orijentirane same na sebe. Ovakav strateški zaokret dogodio se zbog rasta životnog standarda, zbog velikog porasta konkurencije i novih tehnoloških mogu nosti, ponajprije interneta ali i ostalih oblika bankarskih usluga kao što su bankomati, EFT POS ure aji, usluge putem mobilnih ure aja, pogotovo razvojem WAP tehnologije protokola za beži ne internetske aplikacije i drugih. Novi oblici komuniciranja donijeli su velike koristi klijentima banaka, ali i nove probleme. Koristi su velike jer današnji klijenti mogu vrlo brzo i uz niske troškove do i do svih podataka i tako usporediti tko im nudi najbolje uvjete. Problemi mogu biti u pra enju i razumijevanju složenih financijskih produkata u kojima je klijentu vrlo teško donijeti optimalnu odluku. Današnji menadžeri znaju da je informacijska tehnologija vrlo važan imbenik poslovanja. Tako da se današnje poslovanje ne može zamisliti bez informacijske tehnologije. 12 eri, V., Varga, M., op. cit., str 2 13
IT je klju an imbenik uspješnosti poslovanja i stjecanja poslovnog znanja. Informacijska rješenja po ivaju na prikupljanju, obradi, pohrani i dostupnosti informacija kojima se stje e uvid u poslovno znanje, odnosno stanje cjelokupnog poslovanja. Informati ka tehnologija u poslovnom sustavu treba staviti informaciju u prvi plan, te gledati na nju kao klju ni resurs bez kojeg se ne može ostvariti konkurentnost, odnosno smatrati ljudski resurs kao klju ni element. Prihva anje jedne od ovih pretpostavki ima dramati ne posljedice na ukupnu strategiju, organizaciju i menadžment poslovnog sustava. Menadžer mora jako dobro poznavati mogu nosti i sposobnosti IT-a. On je odgovoran za strategiju poslovanja, me utim on može biti potpuno odgovoran i za uspjeh strategije. Menadžer se mora pobrinuti za pribavljanje važnih i novih informacija što se postiže samo uvo enjem sustava informacijske tehnologije. Strategija poslovnog sustava predstavlja dugoro ni plan razvoja i uvo enja tehnologijskih resursa, kapaciteta i vještina. Suvremeni menadžeri moraju imati vještinu u enja zaposlenih da prihva aju promjene i da lakše savladaju prelaženje iz starog u novo stanje. Menadžeri moraju razvijati i u iti zaposlene na otvorenost za promjene na svim razinama u organizaciji te prihva anju i poticanju prijelaza iz jednog stanja u drugo. 13 IT može donijeti brojne prednosti, uštede, unapre enja i poboljšanja, odnosno mijenjati konkurentsku i strategijsku perspektivu poduze a. Strateške ciljeve poslovanja je potrebno uskladiti s ciljevima informacijske tehnologije. Strategije, znanje i inovativne informacijske tehnologije omogu uju poduze ima pove anje profitabilnosti i bolje pozicioniranje unutar djelatnosti. IT omogu uje stratešku prednost jer djeluje na temeljne poslovne parametre (sniženje troškova, diferencijacija proizvoda, proizvodi po željama kupaca, brzina reakcije na tržišne prilike). 14 Za uspješnost poslovanja potrebno je ulagati u informacijsku tehnologiju. Time raste važnost informacijske tehnologije u poduze ima i upravljanju njome. Ulaganje u IT i uporabom suvremene informati ke tehnologije poduze a mogu ste i odre ene konkurentne 13 Dujani M.: Upravljanje promjenama u poduze u, Zbornik radova, Rijeka, 2004, str. 39 14 Srica, V., Spremic, M.: op. cit., str. 33 14
prednosti kojima mogu potpuno potisnuti i prete i konkurenciju na tržištu. Time se name e potreba kvalitetnog upravljanja informacijskom tehnologijom u suvremenim poduze ima i njegove organizacije tako da iznosi najve u mogu u vrijednost za poslovanje. Da bi ostvarile konkurentsku prednost, poduze a se koriste sljede im strategijama: 15 - troškovno vodstvo - diferencijaciji - fokusiranje - povezanost - informacijsko vodstvo. U troškovnom vodstvu konkurentska prednost ostvaruje se vrlo pažljivom kontrolom troškova poslovanja. Klju te strategije je u razvoju vrlo niske troškovne strukture koja omogu uje visoki povrat i prihod. Ona se može primjenjivati stalno kao dio ukupne strategije poslovanja, ali i samo privremeno za ostvarivanje teku ih ciljeva. Strategija diferencijacije usmjerena je na stvaranje specifi nog proizvoda ili usluga koje se razlikuju od konkurentske po jedinstvenom dizajnu, prepoznatljivoj osobnosti, vrhunskoj kvaliteti ili dodatnoj vrijednosti. Strategija fokusiranja odnosi se na odre eni, uski segment tržišta, posebnu liniju proizvoda ili odre eno teritorijalno podru je. Poduze a koje provode tu strategiju obi no nemaju mogu nost osigurati dovoljno resursa za konkurenciju šireg opsega. Povezanost je temeljna strategija informacijskog doba pri emu se konkurentska prednost ostvaruje specijalnim i esto ekskluzivnim informacijskim vezama suradnje s kupcima, dobavlja ima, partnerima ili ak konkurentima. Informacijsko vodstvo pridonosi stvaranju nove vrijednosti, odnosno pove ava vrijednost proizvoda ili usluge dodaju i im informaciju ili znanje. Informacijsko vodstvo stvara novu vrijednost na dva na ina: dodavanjem informacije proizvoda ili uslugama i pra enjem prikupljenih informacija i stvaranjem znanja. IT utje e na opipljive parametre poslovanja kao što su niži troškovi poslovanja, skra enje vremena proizvodnje, bolji rezultati poslovanja, ali i na neopipljive parametre kao što su poboljšana razina usluge prema kupcima, kvalitetnije i informiranije odlu ivanje, bolja 15 Ibidem, str. 133-137 15
povezanost s partnerima, unaprje enje kvalitete, brža reakcija na tržišne uvjete, orijentacija na krajnje kupce, poboljšan imidž, itd. Na taj na in menadžment rabi IT za poboljšanje temeljnih vrijednosti i prednosti kompanije. 16 2.4. ZNA AJKE INFORMACIJSKOG SUSTAVA Informacijski sustav može se definirati kao skup elemenata (podaci, kadrovi, oprema, metode, informacije) i djelatnosti koje osiguravaju transformaciju podataka u informacije i prezentaciju informacija korisniku. 17 Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obra uje i isporu uje informacije važno za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog tko se želi njima koristiti, uklju uju i poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. 18 Izgradnja informacijskog sustava je opsežan i kompleksan postupak. Razvoj informacijskog sustava treba planirati, detaljno analizirati potrebe za sustavom, zatim ga oblikovati, izraditi, odnosno proizvesti, uvesti u rad, a kasnije tijekom rada održavati. Izgradnju informacijskog sustava treba organizirati kroz projekt u kojem zajedni ki sudjeluju i korisnici i informati ari. Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obra uje, i isporu uje potrebne informacije na na in da su dostupne svim lanovima neke organizacije koji se njima žele koristiti te imaju odgovaraju u autorizaciju. No kra a, ali daleko složenija definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom procesa i modelom izvršitelja. 19 16 Ibidem, str. 94 17 http://e-obrazovanje.wikispaces.com/pristup+izgradnji+informacijskog+sustava 18 Ibidem 19 http://hr.wikipedia.org/wiki/informacijski_sustavi 16
Informacijski sustav se sastoji od ljudi, opreme, tehnologije i postupaka koji omogu uju prikupljanje, pohranu, analizu, obradu i distribuciju podataka i informacija korisnicima, odnosno donositeljima poslovnih odluka. Da bi se realizirali poslovni ciljevi informacijski sustav se sastoji od skupine ljudi i strojeva koji obra uju informacije i nalaze se u komunikacijskoj vezi. Ovisno o odnosima ulaza i izlaza razlikujemo: 20 - upravljani (ulaz ve i od izlaza) - neutralni (ulaz jednak izlazu ) - upravlja i (ulaz manji od izlaza) U okviru svakog informacijskog sustava razlikuju se 4 aktivnosti: 21 - prikupljanje podataka - obrada - memoriranje i - dostavljanje krajnjim korisnicima. 2.4.1. CILJEVI I KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA Cilj informacijskog sustava je pribavljanje informacija potrebne za izvo enje i upravljanju poslovnim sustavom. Dijelovi informacijskog sustava su sustav za obradu transakcija, upravlja ki izvještajni sustav, sustav za potporu odlu ivanju i sustav uredskog poslovanja. Ciljevi informacijskog sustava mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva: 22 20 Ibidem 21 Ibidem 17
1. Profitabilnost analizira se informacijskog sustava na rast prihoda, smanjivanje troškova. 2. Tržišna pozicija (udio na tržištu) ovaj cilj je najvažniji preduvjet da se ostvari prvi cilj, profit. 3. O uvanje i razvijanje financijskih resursa zada a ovog cilja je analiza raspoloživog kapitala, mogu nost pove avanja rezervi i transformiranje udjela nekretnina u svrhu ja anja mobilnosti kapitala. 4. Proizvodnost analiza realizacije planova proizvodnje u cjelini i po djelatniku u kvaliteti i kvantiteti. 5. Razvoj ljudskih resursa informati ko osposobljavanje menadžerskih i djelatni kih struktura u korištenju suvremenih informacijskih tehnologija ja a njihovu zainteresiranost za pove anje doprinosa poslovnom rezultatu i pove ava u inkovitost organizacijske strukture poslovnog sustava. 6. Inovacija kreiranje novih proizvoda i usluga, bolja strategija marketinga, nova tarifna politika i ostale inovacije u skladu s tržišnom situacijom 7. Kvalitetno povezivanje s okružjem uporaba otvorenih informacijskih sustava temeljenih na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koji trebaju omogu iti kvalitetnije povezivanje. 22 Vukmirovic, S., apko, Z.: Informacijski sustavi u menadžerskom odlu ivanju, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2009. 18
Osnovni dijelovi informacijskog sustava jesu: 23 - Hardware neizbježan fizi ki dio IS-a, dakle osobna ra unala, modemi, radne stanice, mrežna ra unala, usmjeriva i, mrežna oprema, razne vrste kabela, itd - Software nevidljivi dio IS-a u obliku programskih rješenja, algoritma koji pokre u hardware - Lifeware svi ljudi koji se koriste IS-om, od profesionalnih informati ara do krajnjih korisnika - Dataware podatkovni resursi, odnosno na in i metode organizacije baza i skladište podataka - Netware komunikacijska i mrežna rješenja koja povezuju sve elemente u jednu cjelinu i - Orgware organizacijski postupci i metode povezivanja svih navedenih elemenata u jednu cjelinu. 2.5. INFORMATI KA TEHNOLOGIJA U BANKARSTVU Snaga informati ke tehnologije u neprestanom je porastu. Brzine ra unala koja obra uju podatke izražavaju se u nanosekundama, a prijenos podataka u milijardama znakova u sekundi. To je idealna tehnologija za ku e kao što su banke, kojima je predmet poslovanja novac tj. informacije, koje su masovne u bilo kojem poslovnom procesu banke. 24 Suvremena banka danas ne može djelovati bez informati ke tehnologije. Razvoj bankarstva i novih distribucijskih kanala kao što su bankomati, Internet i mobilno bankarstvo, EFT POS, i drugo, dovodi do jake sprege bankarstva s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. ak su i jednostavni bankarski proizvodi poput kredita i depozita, postali jako ovisni o informati koj tehnologiji. 23 Srica, V., Spremic, M.: op. cit., str. 8-9 24 http://www.banksoft.hr/banksoft 19
Informacijski sustavi banaka su temelj svake banke. Bez tih sustava, danas ne bi bilo internet bankarstva, ni mobilnog, zapravo banke danas ne bi mogle ni funkcionirati. Stoga banke posebnu pozornost pridaju upravo tim sustavima kako bi bili besprijekorni. Staro klasi no bankarstvo danas na tržištu ne može pro i. Banka koja bi danas pokušala poslovati na takav na in, bez potpore tehnologije, jednostavno ne bi uspjela. Banke kontinuirano daju veliku pozornost održavanju i razvoju tehnologije i ulažu u njezin razvoj s ciljem osiguravanja još kvalitetnijih tehnoloških uvjeta za ostvarivanje uspješnih poslovnih rezultata. Stalni razvoj novih tehnologija name e bankama potrebu da razvijaju svoja vlastita rješenja. Da bi ostali konkurentni na tržištu, omogu avaju klijentima razne usluge koje im pojednostavljuju i olakšavaju poslovanje. Razvoj tehnologije otvara nove poslovne mogu nosti i prednost na tržištu ostvaruje se jedino ako se te mogu nosti znaju iskoristiti. Postoji uska veza izme u poslovnih dijelova zaduženih za razvoj proizvoda i informatike kao tehnološkog realizatora ime se maksimalno nastoji iskoristiti potencijal koju nudi nova tehnologija. Internet sve zna ajnije utje e na na in suvremenog bankarstva i donosi nove izazove na današnje banke. Postoji veliki broj zahtjeva koje treba ispuniti u cilju postizanja uspješnog poslovanja na Internetu, kao što su lako a korištenja aplikacija, sigurnost osobnih informacija, integracija postoje ih sistemima, prihva anje standarda otvorenih sistema itd. Banke su shvatile stratešku vrijednost informacije i informacijske tehnologije i postavljaju nove standarde u djelatnosti. Na takav na in se približavaju korisnicima i osvajaju nova tržišta. Njihovi menadžeri upravljaju znanjem koje je proizašlo iz informacija tako da banke danas sve više pružaju profesionalne financijske informacije i savjete o ulaganju i upravljanju novcem. Banke su imale široku mrežu poslovnica, a sada se zatvaraju jer se sve može obaviti iz ureda, radne sobe ili sli no jer je pristup bazama podataka banke i uvid u stanje ra una dostupno putem modema i osobnoga ra unala. 2.5.1. DISTRIBUCIJSKI KANALI U BANKARSTVU 20
Primjena ICT-a u bankama ima snažan utjecaj na profiliranje njihove organizacije. Ve ina banaka danas osim putem klasi nih kanala svoje poslovanje i komunikaciju s klijentima ostvaruje tako er putem telefona, Interneta, bankomata, samouslužnih kioska, a u novije vrijeme i putem mobilnog telefona i interaktivne digitalne televizije. Kod svih tih kanala mora se posti i neprobojnost kanala komunikacije i provjera autenti nosti klijenta banke. Sigurnost je jedan od temeljnih na ela bankarskog poslovanja te se o tome mora voditi ra una i kod primjene ICT-a. 25 Svaki postoje i distribucijski kanal u banci barem dvije do tri godine zaostaje za najnovijim tehnološkim dostignu ima. Banke su malo konzervativne, ne idu u sve što je novo. Žele da tehnologija prvo postane zrelija, pa da je onda obogate bankarskom uslugom. Vrlo esto ljudi iz marketinga ili razvojni inženjeri u bankarstvu žele implementirati neke stvari koje nemaju smisla. Prvi distribucijski kanal BANKOMAT Bankomat ima depozitnu funkciju. Tehnologija prepoznavanja nov anica je tako razvijena da se može ugraditi i u bankomat. Uz prepoznavanje i provjeru, nov anica mora zadovoljiti ak 14-15 kriterija. Na bankomatu se može položiti i gotovina. Ne mora se i i u banku, ve se to može obaviti u svako doba, danju i no u, što je jako pogodno za polog dnevnog utrška manjih prodajnih mjesta. Ne mora se i i do no nih trezora, a sredstva su odmah na ra unu. 25 Uran S.: ITC u bankama i financijskim ustanovama, Infotrend, 2008., 2 21
Tehnološki postoje dvije vrste bankomata koje prihva aju depozite, cash in i recycling bankomati. Cash in bankomati prepoznaju samo novac i sprema ga u kazete tj. deponiraju ga. Recycling bankomati imaju modul za prepoznavanja nov anica, ali umjesto da nov anice položi u kazete, stavlja ih u posebne bubnjeve i ispla uje ih prvom sljede em klijentu koji zatraži isplatu. Nedostatak tih bankomata je da im cijena ne opravdava implementaciju. Preskupi su i nisu poslovno opravdani. Oni se isplate samo u zonama gdje je koli inski i vremenski uravnotežen omjer potreba za pologom i dizanjem gotovine. S vremenom se može o ekivati pad cijena tih ure aja i njihova masovnija uporaba. Bankomat je jako dobar distribucijski kanal jer je na ulici. Sveprisutan je i pogodan za prodaju drugih elektroni kih usluga, npr. GSM bonova. Bankomat mora sa uvati svoju osnovnu funkciju, a to je isplata gotovine. Ako ga se previše optereti, zbuniti e korisnika, stvarat e se redovi, pa korisnik koji treba njegovu osnovnu funkciju, ekat e u redu kao i korisnici za šalterom. Drugi distribucijski kanal INTERNET Prednost interneta i web su elja je da ga ve ina klijenta ima kod ku e. Klijenti time imaju svoju privatnost i apsolutno su zašti eni. Zahvaljuju i internetu i suvremenoj tehnologiji, banka ima niz prednosti, od kojih su najzna ajnije: brzina i kvaliteta provo enja platnog prometa, racionalno korištenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za pla anje, brzo izvješ ivanje o obavljenim transakcijama, mogu nost on-line upita o stanju i prometima po ra unu i drugo. Korištenjem internet usluge klijent izbjegava razna davanja, poput provizije i mogu e probleme uzrokovane radnim vremenom i gužvama u banci. Uslugu Internet bankarstva može koristiti svaka osoba koja posjeduje osobno ra unalo, te ima pristup internetu. Prednost je u tome da klijent ne mora fizi ki do i do banke, nego sve željene bankovne transakcije može obaviti preko svog ra unala. Mnogi korisnici interneta vrlo su zainteresirani za korištenje ove usluge što pokazuje dobru upu enost u mnoge prednosti koje se nude ovakvim na inom obavljanja bankarskih usluga. Najve i problem o kojem treba voditi brigu je sigurnost. Ne 22
smije se dopustiti neželjeni ulaz u sustav poslovanja, jer se ovdje radi o velikoj odgovornosti što se ti e banke, a na kraju i zadovoljstvo svakog klijenta. Upotreba internet bankarstva postaje neizbježna zbog promjene na ina i ritma života klijenata. Na podru ju razvoja internet bankarstva postoji još puno prostora za razvoj, napredak i uspjeh poslovanja banaka. Bez obzira na negativne strane, mogu nost korištenja elektronskog bankarstva uvelike je olakšalo poslovanje bankama i korištenje bankarskih usluga klijentima. Vrlo je bitna ušteda vremena za klijente i banke, smanjenje troškova i mogu nost dobivanja brzih informacija. Daljnji napredak u razvoju informati ke tehnologije trebao bi još više doprinijeti olakšanju upotrebe usluga i dobivanju informacija. tj. 23
Shema 1. Internet sustav mati apsolutno nikakve Izvor: http://web.efzg.hr 24
Tre i distribucijski kanal MOBITEL Kao distribucijski kanal mobitel ima jednu veliku prednost i veliki nedostatak. Prednost je što stane u dlan, ve ina ljudi ga ima i tehnološki je vrlo mo na naprava. Iz dana u dan mobitel postaje sve ja i i ja i, a mogu nost mu je sve ve a. Danas postoje mobiteli sa snažnijim procesorima koji mogu koristiti složene aplikacije. Nedostatak mu je mala dimenzija i samim time ograni ena ergonomija. Koliko god tehnologija napredovala, ljudi e željeti da mobitel bude manji, a slika i tipkovnica velika. To zna i da je za njegovu temeljnu namjenu poželjno da dimenzije budu što manje, a za korištenje neke druge funkcije, dimenzije postaju ograni avaju i imbenik. Danas postoje mobiteli relativno prihvatljive veli ine koji imaju qwerty tipkovnicu i na kojem se može koristiti standardno internet bankarstvo, te izvršavati platni nalog. Mobiteli e biti dobri za ergonomsko prihvatljive usluge, bez prevelikog unosa podataka, ve uz jednostavan unos brojke, iznosa i sli no. Za složenije usluge gdje je potrebnija ve a interakcija izme u korisnika i sustava nije prihvatljiva opcija. Slika 1. Mobilno bankarstvo IZVOR:http://www.banksoft.hr/bankarstvo-novosti/ 25
KARTICA Kartica je bankarski proizvod, a ne distribucijski kanal, no ona omogu uje neke distribucijske kanale, npr. bankomate. Zbog podizanja razine sigurnosti, ve ina europskih banaka prešla je na EMV standard, odnosno korištenje ip kartica. Tehnološki naprednije i inovativne banke su iskoristile taj trenutak pa su implementirale ip koji osim EMV aplikacije otvara i druge mogu nosti. Jedno od njih je CAP, koja je dobra i važna funkcionalnost da su se oko nje usuglasili i proglasili standardom ak i ljuti konkurenti VISA i MasterCard. ip s tom funkcijom omogu uje da se korištenje jednostavnog ru nog ita a, koji više nije ni personaliziran niti dio sigurnosnog lanca ve samo su elje prema funkcijama ipa, implementira jaki kripto algoritmi za autentifikaciju i autorizaciju. Uz odgovaraju i ita, kartica može stvoriti jednokratnu zaporku te neke simetri ne potpisne metode. To je samo pola koraka iz najja e potpisne metode, elektroni kog potpisa PKI i pametne kartice. Slika 2. Karti no poslovanje Izvor: http://www.bks.hr 26
3. ANALIZA I OCJENA IMPLEMENTACIJE INFORMATI KE TEHNOLOGIJE I INFORMACIJSKIH SUSTAVA U BKS BANKI 3.1. POSLOVANJE U BKS BANCI BKS Bank d.d. (nekad Kvarner Banka d.d.) osnovana je 1993. godine u Rijeci kao prva banka u RH s mješovitim vlasništvom nad kapitalom. Od 14.02.2000. godine upisani i upla eni temeljni kapital banke iznosi 60 milijuna kuna. Najzna ajniji dioni ari banke u to vrijeme su bili Adria Consulting S.R.L. Trieste (Italija), Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka (nekad Rije ka banka d.d. Rijeka) i Transadria d.d. Rijeka. 26 BKS banka jedna je od manjih hrvatskih banaka. Na hrvatsko tržište BKS Banka je ušla osnivanjem predstavništva u Zagrebu 1998. godine, a etiri godine kasnije osnovano je leasing društvo. U bankarsko poslovanje ušli su 2007. preuzimanjem Kvarner banke. 27 Od po etka svog poslovanja 1993. godine, BKS Bank d.d. imala je ovlaštenja za obavljanje svih vrsta bankarskih poslova u zemlji i inozemstvu. Banka je danas, kao i na po etku svog poslovanja orijentirana na male i srednje poduzetnike, a potom i na gra ane i suvlasnike stambenih zgrada te funkcionira kao univerzalna banka. Banka itavo vrijeme svog postojanja poslovala je uspješno, kontinuirano pove avaju i svoj potencijal, ostvaruju i dobit i ispla uju i dividendu svojim dioni arima. Drugo obilježje poslovanja je vrlo visoki stupanj konzervativnosti i sigurnosti u poslovanju i razvoju Banke. S novim strateškim partnerom, BKS Bank AG iz Klagenfurta, Banka ima mogu nost još u inkovitije nastaviti svoju strategiju približavanja klijentu uz najviše standarde kvalitete, zadržavaju i visoku efikasnost, produktivnost i ekspeditivnost uz prihvatljivu razinu rizika. Razvojnom strategijom je utvr en ubrzani rast i razvoj te širenje poslovanja na druga podru ja Hrvatske izvan domicilnog tržišta Primorsko-goranske županije i susjednih županija, uvo enje novih proizvoda i distribucijskih kanala. 26 http://www.bks.hr 27 Ibidem 27
Daljnja nastojanja Banke biti e usmjerena na funkcionalno organiziranje poslovanja, usvajanje i implementiranje novih tehnologija, osposobljavanje i educiranje kadrova, sve radi mogu nosti pružanja kvalitetne usluge uskla ene s potrebama tržišta. Zna ajne prednosti BKS Banke: 28 - brza i jednostavna obrada - individualna rješenja prilago ena klijentima - osobni pristup - i mali klijent je kod nas veliki. 3.2. PLATNI PROMET BKS BANKE BKS Bank d.d. nudi svojim sadašnjim i budu im klijentima cjelovitu uslugu platnog prometa. Usluge platnog prometa dostupne su u Banci i poslovnicama FINA-e, te u dnevnono ne trezore FINA-e (ugovara se izravno s FINA-om). BKS Bank d.d. nudi svojim klijentima, sadašnjim i budu im, cjelovitu uslugu platnog prometa: 29 1. otvaranje transakcijskog ra una 2. brzo i pouzdano provo enje platnih naloga 3. brzo i kvalitetno dostavljanje informacija o promjenama na ra unu 4. brze i pouzdane informacije o trenutnom stanju na ra unu 5. odobravanje kredita po na elu teku eg ra una 6. uplate osniva kog pologa za registraciju poslovnog subjekta 7. izdavanje izvješ a s podacima o bonitetu 8. povoljne tarife naknada za obavljanje platnog prometa. 28 Ibidem 29 Ibidem 28
Pla anja na ra une izvan BKS Bank d.d. obavljaju se putem dva sustava pla anja: 30 - NKS-om (Nacionalni klirinški sustav) i - HSVP-om (Hrvatski sustav velikih pla anja). Pored me ubankovnih naloga postoji i mogu nost izvršenja internih platnih naloga na ra une unutar BKS Bank d.d. Bezgotovinska pla anja mogu se obavljati: 31 - putem papirnog medija ili magnetnog medija u Banci - putem BKS Bank-online usluge posebno se ugovara - putem trajnih naloga - posebno se dogovara - putem papirnog ili magnetnog medija u svim poslovnicama FINA-e - putem elektronskog pla anja FINA e-servis pla anja (ugovara se izravno s FINA-om). 3.2.1. PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM Platni promet s inozemstvom odvija se na multivalutnom ra unu iji je broj odre en IBAN-om (International Bank Account Number) te je isti potrebno navesti kod zadavanja naloga banci. Radi urednog i promptnog izvršenja, prilikom ispunjavanja Naloga za pla anje u inozemstvo, potrebno je posebno obratiti pažnju na sljede e podatke: 32 - Banka korisnika: upisati puni naziv i sjedište banke korisnika te njenu SWIFT adresu - Korisnik: upisati IBAN korisnika te puni naziv i adresu korisnika 30 Ibidem 31 Ibidem 32 Ibidem 29
- Pla anje na teret: potrebno je upisati IBAN korisnika uz navo enje oznake šifre valute, a Banka e temeljem dispozicije izvršiti pla anje u inozemstvo uz tere enje ra una koji je naveden u tom polju. Ovaj na in poslovanja osloba a klijente dodatne uplate kunske protuvrijednosti za iznos naloga i naknade. BKS banka lanica je MBU mreže bankomata koja broji preko 1000 bankomata u cijeloj Hrvatskoj. Omogu uje klijentima podizanje gotovine bez pla anja naknade na svim bankomatima s oznakom MBU ili Mbnet putem Maesto/Cirrus chip kartice. Gotovina se može podizati i na preko 890.000 bankomata širom svijeta s oznakom MasterCard. Bankomati u Mbnet mreži su EMV kompatibilni, te je omogu en prihvat ip kartica i time se ostvaruje ve i stupanj sigurnosti pri korištenju platnih kartica. Bankomati BKS Bank d.d. omogu uju: 33 - podizanje gotovine bez pla anja naknade na svim bankomatima s oznakom MBU u zemlji - podizanje gotovine na bankomatima BKS Grupe u inozemstvu bez naknade Te bankomati BKS Bank d.d. omogu avaju: 34 - podizanje gotovine s karticama Diners, Amex, Master, Maestro - uvid u stanje ra una otvorenog u BKS Bank d.d. - kupovinu GSM bonova - promjena PIN-a. 33 Ibidem 34 Ibidem 30
3.2.2. KARTI NO POSLOVANJE BKS Bank d.d. za klijente ima u ponudi sljede e vrste kartica: 35 - Maestro debitna kartica - MasterCard Classic - MasterCard Gold MAESTRO DEBITNA KARTICA Maestro debitna kartica je me unarodno prihva ena kartica koju korisnici mogu koristiti na svim prodajnim i isplatnim mjestima u zemlji i inozemstvu koja imaju istaknutu oznaku Maestro u okviru raspoloživih sredstava na pripadaju em ra unu. Maestro debitnom karticom mogu se služiti vlasnici teku eg ra una i svi opunomo enici po teku em ra unu. Slika 3. Maestro debitna kartica Izvor: http://www.bks.hr 35 Ibidem 31
Najvažnije prednosti korištenja BKS Maestro debitne kartice su: 36 - jednostavno i brzo podizanje gotovine na bankomatima s oznakom Maestro - gotovina se može podignuti 24 sata na dan na bankomatima diljem zemlje i inozemstva neovisno o radnom vremenu Banke - korištenje Maestro debitne kartice jednostavnije je i sigurnije od nošenja gotovine - pla anje u valutama razli itih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti odre ene zemlje - mogu nost kupnje GSM prepaid bonova na svim bankomatima s oznakom Maestro - provjera raspoloživog stanja teku eg ra una na bankomatima s oznakom Maestro - promjena PIN-a na bankomatima BKS Banke Kartica se može koristiti do odobrenog limita za bezgotovinska pla anja pri kupnji roba i usluga na prodajnim mjestima u zemlju i inozemstvu i za podizanje gotovine na bankomatima, EFT POS-u u zemlji i inozemstvu. Prilikom korištenja kartica se identificira PIN-om. Za sve troškove u injene karticom u zemlji Banka tereti ra un vlasnika s datumom provo enja transakcije. Za sve troškove u injene karticom u inozemstvu vrši se konverzija strane valute u kune po te aju MasterCard Internationala. Zbog mijenjanja referentnog te aja od strane MasterCard Internationala mogu i su razli iti te ajevi za transakcije provedene u istom danu u istoj valuti. Prilikom korištenja Maestro kartice za kupnju ili isplatu gotovine korisnik autorizaciju transakcije potvr uje unosom PIN-a. PIN je identifikacijski broj poznat isklju ivo korisniku kartice i ne smije biti dostupan tre im osobama. Korisnik je dužan karticu uvati, sprije iti njezin gubitak, kra u, neovlaštenu uporabu te uvid u PIN. 36 Ibidem 32
MASTERCARD CLASSIC MasterCard Classic nudi prakti nost i sigurnost pla anja na više od 22 milijuna prodajnih mjesta diljem svijeta. U BKS Banci može se odabrati standardna ili zlatna kreditna kartica s individualnim limitom potrošnje. Slika 4. Mastercard classic Izvor: www.bks.hr Najvažnije prednosti korištenja MasterCard Classic kreditne kartice su: 37 - pla anje proizvoda i usluga bez korištenja gotovine u skladu s pridruženim limitom potrošnje - pla anje troškova u injenih kreditnom karticom jednom mjese no prema odabranom datumu dospije a (10., 20. ili 30. u mjesecu) - 24- satni pristup gotovini na bankomatima u zemlji i inozemstvu s oznakom MasterCard - pla anje u valutama razli itih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti odre ene zemlje - dodatne pogodnosti za korisnike kreditnih kartica (osiguranje od nezgode i zlouporabe kartice) 37 Ibidem 33
MASTERCARD GOLD Najvažnije prednosti korištenja MasterCard Gold kreditne kartice su: 38 - pla anje proizvoda i usluga bez korištenja gotovine u skladu s pridruženim limitom potrošnje - pla anje troškova u injenih kreditnom karticom jednom mjese no prema odabranom datumu dospije a (10., 20. ili 30. u mjesecu) - 24- satni pristup gotovini na bankomatima u zemlji i inozemstvu s oznakom MasterCard - pla anje u valutama razli itih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti odre ene zemlje - ve i limit potrošnje u odnosu na MasterCard Classic kreditnu karticu - dodatne pogodnosti za korisnike kreditnih kartica (osiguranje od nezgode, zlouporabe i putno osiguranje) Slika 5. Mastercard gold Izvor: www.bks.hr 38 Ibidem 34
3.2.3. IZDAVANJE I KORIŠTENJE KREDITNIH KARTICA Na osnovi Zahtjeva za izdavanje kreditne kartice Banka sklapa ugovor s korisnikom kartice. Kartica se može izdati svakoj punoljetnoj osobi, rezidentu, vlasniku teku eg ra una za kojeg Banka ocijeni da ima mogu nost sigurno i na vrijeme podmirivati sve troškove i obveze nastale korištenjem te kartice. Korisnik može ovlastiti najviše dvije fizi ke osobe za raspolaganje karti nim ra unom. Karticu može koristiti samo korisnik ije je ime otisnuto na kartici, i to u granicama dozvoljenog limita potrošnje na karti nom ra unu. Može se odobriti i promjena limita potrošnje. Svi troškovi u injeni karticama u jednom obra unskom razdoblju terete teku i ra un korisnika, i u cijelosti dospijevaju na naplatu na ugovoreni dan u idu em obra unskom razdoblju, pri emu se obra unskim razdobljem smatra jedan mjesec. Troškovi u injeni karticama u stranoj valuti prera unavaju se u doma u valutu prema te aju Mastercard. Na visinu ovog te aja Banka nema utjecaja. Zbog višekratnog mijenjanja Referentnog te aja od strane MasterCard Internationala mogu i su razli iti te ajevi za transakcije provedene u istom danu u istoj valuti. Platna transakcija smatra se autoriziranom kada korisnik da suglasnost za izvršenje platne transakcije u unaprijed odabranom iznosu: - putem PIN-a ili potpisom - davanjem podataka o kartici i unosom troznamenkastog koda za platne transakcije bez prisustva kartice. Kartice se ne smiju koristiti u nezakonite svrhe. Ako je valjanost kartice istekla ili je zbog bilo kojeg razloga poništena ne smije se naknadno koristiti ve je treba dostaviti Banci na uništenje. Gubitak ili kra u kartice korisnik je dužan prijaviti Banci, ili MBU centru. Nakon primitka obavijesti o nestanku kartice, Banka/MBU vrši se blokada kartice te se korisniku izdaje nova kartica na njegov zahtjev 35
3.2.4. SIGURNOST OSOBNIH PODATAKA I POVJERLJIVIH INFORMACIJA Podaci o stanju i prometu ra una bankarska su tajna i Banka ih može dati samo uz pisanu suglasnost klijenta, odnosno u slu ajevima predvi enim zakonskim propisima. Klijent ovlaš uje Banku da podatke koji su nužni za obavljanje platnog prometa može proslijediti FINA-i i lanicama BKS Bank grupe, te dati suglasnost da FINA i lanice BKS Bank grupe mogu imati pristup podacima i koristiti ih. 3.2.5. BKS BANK-ONLINE USLUGA BKS Bank-online je skup usluga koje korisniku omogu uju rad s Bankom putem interneta. Namijenjen je gra anima i pravnim osobama, klijentima BKS Bank d.d. BKS Bank online je pla anje putem interneta. To je suvremen na in obavljanja transakcija razvijen na temelju dugogodišnjeg iskustva u poslovima platnog prometa. On je rezultat intenzivnog razvoja ra unalne infrastrukture, a omogu uje jednostavnije, preglednije, brže i jeftinije izvršavanje platnih transakcija 24 sata dnevno, 365 dana u godini, pri emu udovoljavaju najvišim zahtjevima sigurnosti, zaštite, tajnosti, to nosti i neporecivosti podataka. Usluga je namijenjena klijentima s kojima imaju ugovoren servis internet bankarstva. Prednost BKS Bank-online servisa je mogu nost zadavanja transakcija elektroni kim putem, na teret ra una koje klijent ima otvoren u banci, pri emu valja istaknuti da BKS Bank d.d. ima ugovorenu suradnju s FINA-om o obavljanju poslova platnog prometa te time i preko njih pruža servis internet pla anja. Internet pla anje predstavlja jednostavan na in komuniciranja izme u poslovnih partnera elektroni kim putem. Bez napredne elektroni ke zaštite i platforme povjerenja elektroni ko poslovanje uz sve prednosti koje donosi korisnicima, tako er je i izvor brojnih 36
novih rizika. BKS Bank omogu uje da se ti rizici na jednostavan na in umanje kako bi korisnici mogli uživati u prednostima BKS Bank-online-u te uspješno i sigurno poslovati. Sve usluge koje BKS banka nudi i razvija u sferi elektroni kog poslovanja uskla ene su sa zakonima o elektroni kom potpisu, elektroni koj trgovini, elektroni koj ispravi, zakonom o zaštiti osobnih podataka te svjetskim i europskim poslovnim praksama. Uvo enjem kriptografije javnog klju a (PKI) te zakonskim reguliranjem elektroni kog potpisa nestale su prepreke za korištenje interneta i e-poslovanja. Ovime se omogu uje potpuna eliminacija papira uz znatnu uštedu vremena u poslovnim komunikacijama. PKI ili infrastruktura javnog klju a je sustav digitalnih certifikata, certifikacijskih autoriteta i registracijskih autoriteta koji vrše provjeru identiteta svih strana uklju enih u internetsku transakciju uporabom para klju eva, koji se nazivaju javni i tajni, privatni klju. Osnovna namjena PKI-a je zašti ena komunikacija nesigurnim kanalima. PKI tehnologija omogu uje: 39 - tajnost elektroni kih transakcija, - provjeru identiteta, - integritet informacija, - sigurnije procese razmjene podataka, - pristup javnosti državnim i drugim raznim e-servisima, - prihvat razli itih elektroni ki ispunjenih dokumenata, - sigurnu komunikaciju sa zaposlenicima na udaljenim lokacijama, - razmjenu tajnih podataka, - smanjenje operativnih troškova uvo enjem elektroni koga poslovnog procesa.. 39 http://www.poduzetnistvo.org/tag/internet+bankarstvo 37
Banka korisnicima pruža cjelovitu uslugu tako da pruža cjelokupni sustav pla anja: iniciranje transakcija, provjeru digitalnog potpisa, uvid u stanje i promet po ra unu, te preuzimanje izvatka. Kako bi se moglo koristiti uslugama on-line bankarstva potrebno je ispuniti potrebne zahtjeve za dobivanje smart kartice i USB smart ita a. Certifikat s kartice mora biti registriran na ra unalo i pomo u aplikacije ActivClient se vrši registracija certifikata. Slika 6. Smart kartica i USB ita Izvor: Dokumentacija BKS Banke U svrhu odobrenja korištenja BKS Bank-online usluge zastupnik klijenta je dužan potpisati, pe atirati, i predati Banci BKS Bank-online pristupnicu. 38
Slika 7. BKS Bank-online pristupnica 39
Izvor: Dokumentacija BKS Banke 40
U koliko Banka odobri korištenje BKS Bank-online usluge, Pristupnica postaje sastavni dio Ugovora. Smatra se da je Banka odobrila korištenje BKS Bank-online usluge u koliko klijentu, korisniku dostavi pametnu karticu s certifikatom i aktivacijskim PIN-om, ita em, CD-rom s instalacijskim programima za pametnu karticu i ita. Potpisom i predajom Pristupnice Banci, korisnik izjavljuje da prihva a opseg i sadržaj BKS Bank-online usluge, kao i sve kasnije izmijene i proširenja odre ena od strane Banke. Banka pridržava pravo izmjene obujma i sadržaja BKS Bank-online usluge. Korisnik može ovlastiti jednu ili više fizi kih osoba za raspolaganje nov anim sredstvima na kunskim ra unima putem BKS Bank-online usluge. Navedene osobe moraju imati svojstvo ovlaštenika po ra unu korisnika. 3.2.5.1. SIGURNOST I KORIŠTENJE BKS BANK-ONLINE USLUGA Pametna kartica osigurava autorizirani pristup uslugama te digitalno potpisivanje financijskih transakcija. Korisnik se obvezuje brižno uvati pametnu karticu i tajnost PIN-a, poduzeti sve razumne mjere za njihovu zaštitu kako bi onemogu io da u njihov posjed stupe tre e osobe odnosno kako bi onemogu io neovlašteni pristup, otu ivanje ili nepravilnu uporabu. U koliko korisnik posumnja da je netko saznao njegov PIN može ga u svakom trenutku promijeniti. Rizik zlouporabe sigurnosnih ure aja snosi korisnik. 41
Osnovni preduvjeti za korištenje servisa e-pla anja: 40 - pristup internetu - Internet preglednik Internet Explorer 6.0 (ili viša verzija) - raspoloživi USB ili serijski port (ovisno o vrsti ita a) - instaliranu podršku za ita i smart karticu - Acrobat Reader 6.0.2 CE (ili viša verzija) - podržani operativni sustavi: Windows 98 SE, Windows ME (Millenium Edition), Windows 2000 (minimalno SP2) i Windows XP (SP1 i SP2) - minimalni broj boja: 256 - minimalna rezolucija 800x600 BKS Bank-online za pravne osobe svojim korisnicima omogu ava: 41 1. pregled stanja po transakcijskim ra unima 2. pregled prometa po transakcijskim ra unima 3. pregled i ispis izvoda po transakcijskim ra unima 4. pla anje ra una u doma em platnom prometu 5. pla anje pojedina nim unosom 6. slanje zbrojnog naloga u FINA formatu 7. preuzimanje izvadaka u FINA formatu 8. pregled i kontrola svih naloga za pla anje 9. istovremeno potpisivanje ve eg broja naloga 10. pregled aktualne te ajne liste BKS Bank d.d. i Hrvatske narodne banke predefiniranje primatelja 11. zadavanje naloga za pla anje unaprijed, uz mogu nost opoziva prije datuma izvršenja trenutno provo enje pla anja na ra une drugih sudionika platnog prometa, a koji imaju otvoren ra un kod BKS Bank d.d. 40 Fina: Korisni ke upute, Servis e-pla anja, Zagreb, 2009., str 4. 41 http://www.bks.hr 42
3.2.5.2. PREGLED APLIKACIJA Korištenje aplikacije je jednostavno i pregledno, a funkcionalnosti omogu avaju niz kvalitetnih usluga prilago enih planiranju i vo enju korisnikovog poslovanja Prije odabira usluge potrebno je spojiti ure aj za itanje smart kartica i umetnuti karticu. Unosi se PIN-a. PIN je potrebno pažljivo upisati, jer u koliko se pogriješi tri puta, kartica e se zaklju ati. U slu aju da se kartica zaklju a, potrebno ju odnijeti u Banku ili FINA-u, kako bi se ista otklju ala. Prozor za prijavu BKS Bank-Online. Slika 8. BKS Bank-online prijava Izvor: http://www.bks.hr 43
Nakon prijave bira se jezik potom korisni ki ra un. Ona prikazuje listu svih ra una po kojima je korisnik ovlašten za rad. Sastoji se od naziva, adrese, mjesta, žiro ra una, prava - domicilna valuta (ovlasti koje korisnik ima za rad po ra unu) i prava - ra uni zgrada (prava za rad s ra unom). Slika 9. Biranje ra una Izvor: http://www.bks.hr Sljede i korak prikazuje trenutno STANJE RA UNA. Prikazan je broj ra una korisnika, datum i vrijeme uvida u stanje i iznos okvirnog kredita u koliko je ugovoren, te su u tablici prikazane stavke stanja i prometa po ra unu na dan. Slika 10. Stanje ra una Izvor: http://www.bks.hr 44
Nakon stanja ra una korisnik može pratiti dnevni PROMET. U tablici dnevnog prometa vidi se svaki priljev i odljev odre enog dana. Pomo u ove opcije korisnik može unijeti uvjete pretraživanja, po kojima želi prona i odre eni nalog. Unutar te opcije korisniku se nude i uvjeti pretraživanja, po kojima želi prona i odre eni nalog. Uvjeti pretraživanja su: 42 - Ra un primatelja - klikom na ovaj link, korisniku se otvara ekran "Popis primatelja", iz kojega može izabrati traženi ra un. U koliko je korisniku poznat broj ra una, može ga ru no unijeti u predvi eno polje. - Naziv ili dio naziva i % - tu je mogu e unijeti naziv ili dio naziva prema kojemu se odvija pretraga. - Model i poziv na broj - ovdje korisnik može upisati model i poziv na broj ra una. - Datum valute od - Datum valute do - upisom datuma u ova polja, korisnik može tražiti naloge unutar odre enog vremenskog razdoblja. Datum se upisuje u formatu dd.mm.gggg. Zatim se nudi pregled IZVADAKA. Pomo u ove opcije, korisnik može preuzimati, ispisivati i pregledavati izvatke. Kod pretraživanja izvadaka u odre enom periodu potrebno je upisati po etni datum u polje Izvadci od te završni datum u polje Izvadci do. Korisnik datume može odabrati i putem kalendara, koji se otvara pritiskom na ikone uz polja za upis datuma. 42 Ibidem 45
Slika 11. Pregled izvadaka Izvor: http://www.bks.hr Sljede a opcija je unos NALOGA. Slika 12. Unos naloga Izvor: http://www.bks.hr 46
Elementi polja u Nalogu su: iznos, platitelj, broj ra una platitelja, model i poziv na broj zaduženja (ovisno o modelu), primatelj, broj ra una primatelja, model i poziv na broj odobrenja, opis pla anja, statisti ko obilježje, šifra opisa pla anja, datum valute i datum podnošenja. Opcija nalozi prikazane su datoteke koje je potrebno autorizirati (preuzeti), te arhivu ve autoriziranih (prenesenih) naloga. Odabirom opcije "Prijenos nove datoteke" otvara se maska koja omogu ava prijenos datoteke "zbrojni nalog" u BKS Bank-online. Arhivu je mogu e pretraživati putem datuma, tako da se upiše datum od kojega i datum do kojega se želi pregledati arhiva. Mogu e je pretraživati i putem visine iznosa, u polje "Iznos od" upisuje se najniža vrijednost, a u polje "Iznos do" najviša vrijednost. Pomo u izbornika "Status" mogu e je odabrati i željeni status naloga. Slika 13. Prijenos datoteke Izvor:http://www.bks.hr 47
Nakon opcije nalozi nudi se opcija PREGLED NALOGA. Omogu uje pregled: - naloga koji ekaju na izvršenje - provedenih naloga na dan valute - neprovedenih naloga Sljede a opcija je AUTORIZACIJA. U koliko korisnik nema pravo potpisa, omogu en mu je pregled, ispis, izmjena naloga, ali ne i sam postupak autorizacije. Autorizaciju naloga mogu e je vršiti kao: autorizaciju pojedina nog naloga i skupnu autorizaciju (više ili svih naloga). Pojedina na autorizacija vrši se tako da se ozna i nalog koji se želi autorizirati. Skupna autorizacija omogu uje autorizaciju svih unesenih naloga po izboru korisnika. U koliko autorizaciju nije mogu e provesti s unesenim datumom valute, aplikacija nudi sljede i radni dan kao datum na koji e se nalozi provesti. Slika 14. Autorizacija Izvor: http://www.bks.hr 48